RH ulazi u EU sa žetvom za koju se očekuje da nakon više godina premaši milijun tona pšenice…
Direktorica Žitozajednice dr. Nada Barišić za Glas Slavonije kaže da se u Hrvatskoj očekuje rekordna žetva, ali i pred EU, njenim središnjim dijelom (Mađarska, Rumunjska, RH,), našim okruženjem, gdje se očekuje rekordan višak pšenice od čak 20, dok je on lani bio 11 milijuna tona.
“Prema podacima o utrošku sjemena, pretkazali smo da je 2013. posijano 20 posto više pšenice, 190.000 ha, i da bi proizvodnja mogla doseći milijun tona, a potrebe su nam 500.000 tona. Zasijano je više, jer su se seljaci zbog prethodne dvije sušne godine više okrenuli jesenskim nego proljetnim kulturama. Dakako, oprez je vezan uz vremenske prilike”, kaže Barišić.
Dok proizvođači zazivaju lanjsku cijenu pšenice od 1,35, 1,36 kn/kg i tvrde da bi uz nju, uz prinos od 5 t/ha bili zadovoljni, u Žitozajednici poručuju da cijena žita neće biti kakva je bila prije ulaska u Uniju, te da to otvoreno treba reći proizvođačima.
U HPK-u, kada je o cijeni pšenice riječ, pozivaju se na trenutačne podatke TISUP-a.
– Prema TISUP-u, cijene se vrte oko 1,60 do 1,70 kn na francuskoj burzi, kaže predsjednik HPK Matija Brlošić. One na novosadskoj sada su oko 1,20 kn. Prema Brlošiću, cijena bi mogla biti na razini lanjske – 1,35 kn, a da bi sve ispod nje bilo jako loše, jer su poskupjeli inputi.
– Sigurno je da ćemo imati dovoljne količine pšenice i da će biti i viška. Već nekoliko godina dio naše pšenice završi u izvozu preko naših luka u crnomorskoj regiji. Držim da će ta uhodana ruta poslužiti i EU, jer imamo dobar položaj, a Slavonija je prugom povezana s Rijekom i Splitom, što je daleko jeftinije od drugih načina transporta, predviđa Brlošić.
I njegova očekivanja u 2013. su više od milijun tona pšenice.
– Što se tiče nas u EU, mi smo makovo zrno, jer svaka naša proizvodnja, osim duhana, ne predstavlja njenih ni jedan posto, kaže Brlošić. Ipak, dodaje, imamo kvalitetnu pšenicu i te bi količine mogle završiti kao poboljšivači na tržištima ostalih članica EU.






