Sjetva i sadnja ljekovitih biljaka

Veći dio ljekovitih i aromatičnih kultura razmnožava se preko presadnica, dok se manji dio razmnožava direktnom sjetvom.

Za direktnu sjetvu koriste se specijalne sijačice koje olakšavaju i ubrzavaju sjetvu, a u nekim se slučajevima mogu koristiti i prilagođene klasične sijačice. Razmnožavanje presadnicama je skuplje, ali je za kulture koje imaju sitno sjeme sigurnije od direktne sjetve.

Za većinu višegodišnjih vrsta presadnice se proizvode ljeti, u tzv. otvorenim hladnim lijehama, dok je za njihovu sadnju najbolje vrijeme jesen iste godine ili rano proljeće sljedeće godine.

Zimska se proizvodnja presadnica u toplim lijehama, Ij. staklenicima i/ili plastenicima primjenjuje uglavnom za proizvodnju jednogodišnjih vrsta koje imaju sitno sjeme kao što su npr. bosiljak (Ocimum basilicum L.j ili mažuran (Majorana hortensis Moench.). Ovaj način proizvodnje je značajno skuplji u odnosu na proizvodnju u hladnim lijehama jer presadnice proizvedene u zatvorenom prostoru sporije rastu, a u sušnim jc razdobljima nužno navodnjavanje tla. Zbog toga je ovaj način razmnožavanja manje zastupljen u proizvodnji višegodišnjih kultura.

Neke se ljekovite biljke proizvode sadnjom vegetativnih organa za razmnožavanje u otvorene brazde, obično u jesen ili rano proljeće. Na ovaj se način uzgajaju npr. metvica (,Mentha x piperita L.) i estragon (Artemisia dracunculus L.) – stolonima, a perunika (Iris gemanica L.) – rizomima. U našim je krajevima zastupljenija jesenska sadnja koja daje bolje rezultate u usporedbi s proljetnom sadnjom.

Ako su povoljni klimatski uvjeti (vlažnost tla i temperatura), za neke je kulture sadnja moguća i zimi. Razmnožavanje se može ubrzati dijeljenjem busena. Ovaj se proces obavlja pred samu sadnju tako da se stari busen podijeli na nekoliko dijelova od kojih svaki novi dio na sebi ima korijenov sustav i nadzemni dio.