Čubar, izuzetno cijenjen začin u Velikoj Britaniji

1106

Čubar potječe iz zemalja istočnog Sredozemlja. Do danas se proširio po cijeloj Europi, a posebno je cijenjen kao začin u Engleskoj.

cubar

Čubar je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice usnatica. Odlikuje se ravnom i vrlo razgranatom stabljikom grmolikog izgleda. Listovi su duguljasti i uski. Ispod listova razvijaju se sitni cvjetovi, po 1-3 u grupi. Boja cvjetova je različita, od crvene preko ljubičasto-crvene do bijele. Cijela biljka doseže visinu od 30 do 40 cm. Sjeme je sitno. Masa 1000 sjemenki je 0,5 – 0,7 g. Klijavost sjemena je 80 – 95 %. U povoljnim uvjetima biljke niču za 2 – 3 tjedna. Mlade su biljke otporne na niske temperature i dobro podnose sušu i vrućine. Ipak, za dobar jc prinos potrebno osigurati normalnu vlažnost tla.

Čubar sadrži do 2 % eteričnog ulja u kojem najviše ima karvakrola i cimcna. Ulje sc koristi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji te u proizvodnji mirisa. Biljka se najviše koristi kao začin. U narodnoj se medicini čubar koristi protiv proljeva i trbušnih bolesti jer pospješuje izlučivanje vode i znojenje.

Čubar je biljka umjerene klime. Najviše joj odgovaraju površine s dovoljno svjetla i topline pa treba izbjegavati zasjenjena i vjetru izložena područja. Iako čubar nema posebnih potreba u pogledu tla, najbolje uspijeva na rastresitim, umjereno vlažnim i hranjivima bogatim tlima. Kao jednogodišnja kultura čubar se uzgaja u plodoredu. Najpogodnije pretkulture su jednogodišnje mahunarke (grašak, grah, grahorica), gnojene okopavine i strne žitarice. Čubar je vrlo pogodna prctkultura za uzgoj drugih kultura jer rano napušta tlo koje ostaje u rastresitom stanju i čisto od korova.

U jesen treba obaviti oranje na dubinu od 30 cm nakon čega sc površina ostavi da prezimi. U rano proljeće treba obaviti drljanje kako bi se zadržala vlaga. Pred sjetvu treba obaviti površinsku pripremu tla, tj. usitnjavanje i ravnanje jer je sjeme sitno i plitko se sije.

Čubar vrlo dobro reagira na gnojidbu. Zrelo stajsko gnojivo treba primjenjivati u količini 30 – 40 t/ha. U konvencionalnoj se proizvodnji upotrebljavaju i mineralna gnojiva. Ovisno o plodnosti tla, primjenjuje se 300 – 500 kg/ha gnojiva NPK (15-15-15). Za prihranjivanje se primjenjuju čista dušična gnojiva (KAN) u količini 100 – 200 kg/ha.

Čubar se razmnožava direktnom sjetvom sjemena u polje ili preko presadnica. U početnoj fazi razvoja čubar nije osjetljiv na proljetne mrazeve, što omogućava ranu sjetvu. Sjetva se obavlja tijekom ožujka pa sve do kraja svibnja. Sije se sijačicama na razmaku između redova 25 – 30 cm. Za površinu od 1 ha potrebno je 3,5 – 5,0 kg sjemena, uz pretpostavku da je masa 1000 zrna 0,7 g. Kako je sjeme vrlo sitno, treba ga sijati po površini jer se klice vrlo teško probijaju kroz tlo. U optimalnim uvjetima vlage i temperature biljke niču za 2 – 3 tjedna. Razmnožavanje preko presadnica obavlja se tijekom svibnja na razmaku između redova od 25 – 30 cm i između biljaka od 20 cm.

Žetva se obavlja tijekom cvjetanja. Tada je najveći sadržaj eteričnog ulja i zelene mase. Žetva se obavlja ručno ili strojno, ali isključivo po suhom vremenu. Biljke se kose na visini 5 – 10 cm iznad zemlje kako bi se odbacio donji, drvenasti dio. Nakon žetve biljke se suše i destiliraju.

Sušiti se može prirodno ili u sušnicama. Prirodno sušenje obavlja se u tankom sloju, na zasjenjenom i prozračnom mjestu. Ovisno o vremenskim uvjetima, sušenje traje 5 do 10 dana. Sušenje u sušnicama je daleko bolje i brže, ali treba paziti na temperaturu sušenja. Prva dva sata biljke sc suše na 50 °C, a nakon toga na 45 °C. Od 3 – 4 kg svježih biljaka dobije se oko 1 kg suhih. Nakon sušenja biljke imaju prirodnu boju i čuvaju se na suhom i tamnom mjestu.

Ako se čubar uzgaja zbog proizvodnje eteričnog ulja, tada pokošene biljke treba ostaviti na uzgojnoj površini da povenu, a nakon toga slijedi destilacija.

S površine od 1 ha može se dobili 2000 do 4000 kg suhog nadzemnog dijela biljke (Saturejae herba). Na istoj se površini može proizvesti 150 – 650 kg sjemena. Ako se čubar uzgaja za proizvodnju eteričnog ulja, prinos je 30 – 60 kg/ha.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.