Čestoslavica, od davnina poznata ljekovita biljka

5721

Čestoslavica je bila poznata još u antičko doba. Pripisivali su joj čarobna i ljekovita svojstva. O njenoj ljekovitosti pisali su mnogi srednjovjekovni liječnici.

Smatrala se univerzalnim lijekom. Korištena je kao jedna od najvrjednijih ljekovitih biljaka kod bolesti pluća, jetre, slezene, bubrega, mjehura, želuca, glavobolje uzrokovane migrenom, nagomilavanja otrovnih tvari u tijelu, kao čaj za grgljanje kod upale usne šupljine i grla te eksterno u olakšavanju kroničnih kožnih bolesti. U vrijeme haranja kuge spominje se kao spasonosni lijek.

Raste po Europi i zapadnoj Aziji te na Kavkazu, u SAD – u je naturalizirana. Raste po čistinama, u brojnim šumama, na poljima, po livadama, uz putove i ceste, od nizina do gorskih krajeva. Raste kiselim, neutralnim i bazičnim, kamenito-pjeskovitim ili ilovastim i humoznim tlima. Preferira sunčana mjesta s dobro dreniranim tlom. Svježa biljka je blago aromatična, no nakon sušenja gubi miris. Okus je topao, gorkast i pomalo opor.

Lišće se sabire u ljeto i suši za daljnju upotrebu. Donji dijelovi biljke sadrže samo neznatne količine ljekovitih tvari pa ih je najbolje odstraniti. Čestoslavica sadrži mnoge ljekovite tvari. Sadrži tanine, gorke tvari, glikozid aukubin, amigdalin, salikozid, nešto eteričnog ulja, saponine, flavonoide, organske kiseline, mineralne tvari, tragove alkaloida i glukozid.

Čestoslavica je u narodnoj medicini omiljeno sredstvo protiv gotovo svih bolesti pa je nazivaju biljka za sve. Koristi se kao astingent (sredstvo koje uzrokuje stezanje mekanih tkiva u organizmu), diuretik, ekspektorans i stomahik. Vrlo je djelotvorna u liječenju dišnih organa. Ona jača oslabljena pluća, liječi bronhitis, smanjuje kašalj i nadražaj na kašalj, omekšava sluz, zaustavlja izbacivanje krvi iz pluća. Učinkovita je protiv dugotrajnog katara pluća. Neki smatraju da infuzija suhe biljke koristi u slučajevima kašlja i katara, jer opskrbljuje tijelo velikom količinom vitamina i minerala.

Čestoslavica pospješuje protjecanje žuči i rad bubrega. Čisti bubrege, mjehur, jetra i slezenu, liječi krvavo mokrenje, pojačava znojenje, koristi se protiv mokraćnog pijeska, pomaže kod reume, artritisa i gihta. Ima antimikrobna svojstva i djeluje kao antioksidans. Sredstvo je za čišćenje krvi, čisti krvne žile od naslaga kolesterola, korisna je za olakšavanje napadaja vrućice u menopauzi.

Nedavne studije su pokazale da čaj od čestoslavice može biti učinkovit preventivni tretman kod čira želuca. Pomaže kod smetnji u želucu i crijevima, djelotvorna je protiv proljeva i katara želuca i crijeva. Također, može se koristiti i kod biljnih melema za tretiranje kroničnih kožnih oboljenja. Njome se liječe svrbež kože starijih ljudi, ekcemi, rane, čirevi, a uz to otklanja vrtoglavicu i liječi nervoznu glavobolju.

Sastavni je dio čajeva za navedene bolesti. Svježi listovi suše se za pripravu čaja. Infuzija se priprema na način na koji i čaj, ali je u ovom slučaju količina suhe biljke znatno veća i znatno duže potopljena u vodi pa je i količina korisnih tvari puno veća. U Republici Hrvatskoj je zakonom zaštićena zavičajna svojta, no dostupna je u biljnim drogerijama.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.