Oštrolisna šparoga ili šparožina

175

Oštrolisna šparoga vrsta je koja je bila i ostala samonikla, tj. čovjek je nikada nije uzgajao. No, kao jestiva i ljekovita biljka poznata je tisućljećima.

Stari su je Rimljani običavali nositi u Alpe i ostavljati zakopanu u snijegu kako bi je kasnije imali svježu za razne svečane prigode. Na jednoj je istarskoj internetskoj stranici objavljeno kako u Istri postoji vjerovanje da prvu ubranu šparogu treba odmah pojesti. Na taj će se način berač osigurati od ugriza zmije otrovnice i moći bezbrižno nastaviti sakupljanje.

Samonikla je, višegodišnja, vazdazelena biljka koja obično naraste od 30 do 70 cm u visinu, a ponekad i do 1,5. Stabljike su duge i tanke, ali čvrste. Drvenaste su, što je bitno za razlikovanje od ostale tri zaštićene vrste u Hrvatskoj koje imaju zeljaste stabljike. Pravi listovi su sitni i ljuskavi. U njihovim se pazušcima razvijaju igličasti filokladiji ili lažni listići koji, u biti, predstavljaju modifikaciju stabljike.

Cvjetovi se javljaju od travnja do lipnja, zvonoliki su, zelenkastobijeli do žućkasti, dužine od 4,5 do 5,5 mm, sa po šest lapova i šest prašnika. Diecični su pa su biljke ili ženske ili muške i zbog toga nesposobne za samooplodnju pa važnu ulogu u razmnožavanju imaju pčele koje ih oprašuju. Plodovi su bobe, zeleni dok su nezreli, a zimi kada dozriju postaju crni, promjera su od 5 do 6 cm i umjereno otrovni za ljude i životinje jer sadrže oksalnu kiselinu. Unutar boba se nalaze po jedna ili dvije neotrovne sjemenke.

Prirodno je rasprostranjena u mediteranskim zemljama. U Europi je to morski obalni pojas koji obuhvaća zemlje od Portugala do Turske, a u Sjevernoj Africi pojas od Maroka do Libije. Raste u šumama, prvenstveno crnikovim, unutar makija ili šikara na visinama do 1,200 m n. m.

Oštrolisna šparoga, šparožina ili šparog (Asparagus acutifolius) pripada porodici ljiljanovki (Liliaceae). Ime roda dolazi od grčke riječi asparagus, što znači izdanak, a ime vrste acutifolius u prijevodu znači trnovito lišće. U Hrvatskoj je ovo jedina vrsta šparoga koja nije zaštićena, odnosno koju je dozvoljeno sakupljati u komercijalne svrhe.

Šparoge su bogate vlaknima i izvor su raznih fitonutrijenata kao što su flavonoidi: glutationi te pigmenti karotenoidi i antocijani. Od minerala sadrže bakar, željezo, mangan, kalij, cink, magnezij i selen, a od vitamina A, B, C, E, K. Od gorkih tvari sadrže spargaurin, vanilin i asparagin koji je dobio ime prema imenu roda Asparagus.

Vrijeme sabiranja je od ožujka do svibnja, ponekad i do srpnja.

Spojevi poput vitamina E, flavonoida i minerali poput selena i dr. čine oštrolisnu šparogu snažnim antioksidansom. Kao takva pospješuje imunitet i djeluje okrepljujuće na iscrpljeni organizam te umanjuju rizik od srčanih oboljenja. Kao niskokalorična namirnica, siromašna ugljikohidratima, odličan je izbor za osobe oboljele od dijabetesa. Flavonoid rutin i glutationi djeluju povoljno na jetru i žuč te snižavaju razinu kolesterola u krvi. Kao diuretik, odnosno biljka bogata kalijem, i uz pomoć aspargina, pročišćava organizam, pri čemu se mijenja miris mokraće. Kalij i aspargin još su pomoć kod sniženja krvnog tlaka i u borbi protiv reumatoidnog artritisa.

Rijedak i vrijedan mineral cink štiti krvožilni sustav i kožu. Od vitamina B kompleksa osobito su korisni folna kiselina (B9) i rijetki kolin (B8), jer su nužni za normalan razvoj nerođene djece. Zato je oštrolisna šparoga izvrsna namirnica za trudnice. Kao bogat izvor glutationa iznimno je cijenjena kao namirnica koja štiti od kanceroznih promjena u stanicama. Neki ističu njezina afrodizijačka svojstva.

Spada u niskokalorične namirnice, a konzumiraju se mladi izdanci koji se kuhaju. Oštrolisna šparoga se dobro slaže s jajima koja se mogu pripremati na razne načine. Ukusne su i s tijestom, ribama te raznim vrstama mesa.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.