Stolne masline su odlični probiotici

69

U konzerviranim zelenim i crnim stolnim maslinama nalaze se probiotičke kulture koje pomažu održavanju crijevne mikroflore i jačanju imuniteta organizma.

Premda se na sami spomen riječi bakterija asocijacija veže na nešto nepoželjno i za čovjekovo zdravlje opasno, činjenica je da je naš organizam stanište izuzetno velikom broju mikroorganizama, tzv. crijevnoj mikroflori. Međudjelovanje crijevne mikroflore i metabolizma domaćina pobuđuje zanimanje velikog broja suvremenih znanstvenih istraživanja posebno stoga jer je nedvojben utjecaj crijevne mikroflore na zdravlje čovjeka.

U probavnom sustavu razlikujemo: stalne mikroorganizme, tj. prirodno prisutnu crijevnu mikrofloru, tranzitne bakterije koje u probavni sustav dolaze putem hrane i prolaze kroz njega ne zadržavajući se, i nepoželjne mikroorganizme poput bakterija Escherichia coli, Klebsiella sp., Bacteriodes, Streptococcus, Staphylococcus, Salmonella thyphimurium, Vibrio cholerae. Zdrava i uravnotežena crijevna mikroflora je ona u kojoj broj dobrih bakterija prevladava u odnosu na broj nepoželjnih, patogenih bakterija. Smatra se da kod odrasle zdrave osobe 85 posto crijevne mikroflore sačinjavaju dobre bakterije, a samo 15 posto otpada na one loše. Najvećih broj bakterija nalazi se u debelom crijevu.

Opasnost za ravnotežu crijevne mikroflore predstavljaju stres, virusi, kronična oboljenja, starenje, antibiotska terapija, toksini, prekomjerna konzumacija alkohola…

Crijevnu mikrofloru sačinjavaju i probiotici. Probiotik je riječ grčkog podrijetla (grč. pro bios = za život), a označava žive mikrobne kulture koje blagotvorno djeluju na zdravlje čovjeka, održavaju ravnotežu crijevne mikroflore sprječavajući naseljavanje nepoželjnih mikroorganizama u probavnom sustavu. Te korisne, tzv. dobre, bakterije pripadaju grupi bakterija mliječne kiseline. To su nedvojbeno korisni, nepatogeni mikroorganizmi, prilično rašireni u prirodi, karakteristični po proizvodnji mliječne kiseline, jednog od ključnih faktora mikrobiološke stabilnosti fermentiranih namirnica.

Ulomak iz novog broja časopisa Maslinar

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.