Namirnice biljnog porijekla

70

Mnogi od nas svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti.

Najčešće se te želje za promjenom tiču zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti redovito su visoko na popisu. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla zbog dva važna razloga. U usporedbi s prehranom svejeda, prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla ima značajno manji utjecaj na okoliš, a veći pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi. Najveće globalne zdravstvene krize koje utječu na našu generaciju su kronične nezarazne bolesti i klimatske promjene. Obje te krize neraskidivo su povezane s prehranom.

Obrasci prehrane s visokim udjelom namirnica biljnog porijekla, a niskim udjelom namirnica životinjskog porijekla imaju značajne dobrobiti za okoliš i za zdravlje. Stoga ove godine na popis novogodišnjih odluka uvrstite više veganskih i vegetarijanskih dana u nadolazećoj godini.

Istraživanje na blizancima

Kako bi usporedili djelovanje uravnotežene prehrane svejeda i veganske prehrane na kardiometaboličke čimbenike američki su znanstvenici angažirali 22 para jednojajčanih blizanaca. Odabirom blizanaca kao ispitanika može se ispitati djelovanje prehrane bez utjecaja genetike i okolišnih čimbenika koji značajno utječu primjerice na tjelesnu masu, zdravlje srca i krvnih žila i metabolizam. Blizanci su slučajnim odabirom razvrstani u dvije skupine. Prva se skupina hranila uravnoteženom prehranom koja obuhvaća sve skupine namirnica. Druga se skupina hranila isključivo namirnicama biljnog porijekla. Istraživanje je trajalo ukupno 8 tjedana. Pola tog vremena ispitanici su dobivali gotove sve obroke u danu, doručak, ručak i večeru. Također, ispitanici su bili educirani o izboru namirnica i načina pripreme hrane. A sve to kako bi se što točnije pridržavali principa uravnotežene veganske ili prehrane svejeda te kako bi si sami znali pripremati obroke tijekom druge polovice ispitivanja u trajanju od 4 tjedna.

Značajno sniženje kolesterola, inzulina i tjelesne mase

Rezultati istraživanja pokazali su značajno sniženje kolesterola u skupini koja se hranila isključivo namirnicama biljnog porijekla već nakon 4 tjedna. Nakon 8 tjedana istraživanja veganska prehrana snizila je kolesterol za oko 0,4 mmol/L. Osim sniženja kolesterola, veganska prehrana dovela je do značajnog smanjenja razine inzulina i tjelesne mase (za 0,7 kg). U skupini koja se hranila isključivo namirnicama biljnog porijekla došlo je i do snižavanja HDL kolesterola, triglicerida, vitamina B12 i glukoze. Došlo je i do snižavanja spoja koji je čimbenik rizika za bolesti srca TMAO (trimetilamin N-oksida), no ovo snižavanje nije bilo statistički značajno.

Što više „plant based“ jela u prehrani to bolje

Rezultati ovog istraživanja u skladu su s velikim brojem dokaza dobivenim randomiziranim kliničkim istraživanjima. Sva ona ukazuju na to da vegetarijanstvo i veganstvo, odnosno obrasci prehrane temeljeni na unosu namirnica biljnog porijekla smanjuju tjelesnu masu. Usto poboljšavaju kontrolu lipida u krvi, metabolizam glukoze, krvni tlak i kardiometaboličko zdravlje. Unatoč tome što je prehrana svejeda u ovom istraživanju bila „zdrava“ odnosno bogatija povrćem i cjelovitim žitaricama, a siromašnija dodanim šećerima i s manje soli u odnosu na uobičajenu prehranu ispitanika prije početka istraživanja, zdravstvene prednosti plant based prehrane itekako su vidljive. Mogu se izmjeriti čak i u tom kratkom razdoblju od 4 odnosno 8 tjedana.

Uvođenje pozitivnih promjena ne mora biti naglo. Za početak je dovoljno pronaći zanimljive recepte i probati pripremiti neka nova jela ili isprobavati u restoranima veganska jela. Njihova je ponuda srećom sve veća i ukusnija.

Autorica: Mirja Zupčić mag. nutr.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.