Folijarna i mikrobiološka gnojiva u prihrani povrća

1026

Folijarna gnojiva doživljavaju procvat uz nove izume usvajanja hranjiva putem lista.

povrce

Kod novih folijarnih gnojiva najveća koncentracija hranjive otopine koju biljka može usvojiti, a da ne ošteti list se utrostručila (npr. 63% MgO). Duže se zadržavaju na listu. Mikrohranjiva su u helatnom obliku i omogućuju bržu pomoć biljci kod nedovoljne ishrane. Uz ranije „bistre“ ,proizvode se praškasta i kristalinična gnojiva.

Bez obzira na poboljšana svojstva gnojiva, folijarna gnojidba i dalje ostaje dopunska ishrana bilja koja se primjenjuje uz osnovnu gnojidbu i prihranu putem tla. Ona brzo i kvalitetno uklanja manjak pojedinog hranjiva uzrokovanog lošom gnojidbom tla kao što su pojave antagonizma između elemenata, fiksacija ili ispiranje hranjiva.

Folijarna gnojiva sprečavaju ili liječe nedostatak pojedinačnog hranjiva najčešće Ca, Mg i mikroelemenata: Fe,B,Cu,Mn,Mo,Zn. Sadrže jedan mikroelement ili više njih u smjesi ili su gnojivu dodani i makroelementi.

Primjeri formulacije folijarnih gnojiva sa elementima:

  • visoko koncentrirana pojedinačna mikrognojiva: 6% Fe, 11% B
  • smjesa elemenata za grupu kultura s posebnim potrebama: S+Mn+B+Cu+Zn+Fe (za kupusnjače)
  • za pospješivanje cvatnje i kvalitetnije plodove : 40% MgO++7%P₂O₅+B 3%+Zn 10%
  • za brzi generativni porast- 7% N:17 % P₂O₅:22% K₂O+ 3% MgO

 

Mikrobiološka gnojiva

Glavna razlika naspram ostalih organskih i mineralnih gnojiva je u tome da su „živa“. Sadrže izabrane i ispitane sojeve mikroorganizama iz tla – bakterije, gljive ili modro-zelene alge. Ti korisni mikroorganizmi su „uzeti iz prirode“, ali su proizvedeni kao čiste kulture u laboratorijskim uvjetima za mikrobiološka gnojiva.

Princip: Unošenjem (inokulacijom) ovih gnojiva, u tlo se ne unose hranjiva za ishranu biljke. Ona će se radom „gnojiva od mikroorganizma“ osloboditi u oblik koji će poboljšati opskrbu biljke elementima npr. N,P,K,Fe,S. Svojim djelovanjem mikrobiološko gnojivo će potaknuti rast korijenovog sustava i povoljno utjecati na druge procese u biljci i tlu.

U poljoprivredi je najrasprostranjenija mikrobiološka gnojidba unošenjem bakterije roda Rhizobium i Bradyrhizobium na većinom ratarske kulture iz porodice leguminoza. Ovdje se koristi simbiotsko udruživanje tzv. kvržičnih bakterija koje žive na korijenu i priskrbljuju leguminozama dušik vežući ga iz zraka.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.