Kalemljenje paprike

170

Paprika se svrstava u toploljubive i visokoakumulativne kulture i na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru.

Suvremena proizvodnja paprike u zaštićenom prostoru podrazumjeva intenzivno korištenje zemljišta. Intenzivnim korištenjem zemljišta i nepoštovanjem pravila plodoreda, dolazi do narušavanja njegovog kvaliteta. To se obično odnosi na osiromašenje zemljišta hranjivima, zbog jednostranog iskorištavanja, ali i pojave zemljišnih štetočina kojih se u početku možemo riješiti dezinfekcijom, a kasnije čak ni skupa, kemijska sredstva nemaju nikakvog efekta. U tom slučaju pribjegava se kalemljenju.

Kalemljenje u povrtlarstvu najranije je počelo kod lubenica. Najduže se zadržalo kalemljenje na obične tikve, a danas se koriste i interspecijski hibridi. Ove iskalemljene biljke pokazale su izuzetnu otpornost i tolerantnost na uvjete sredine, iako se sade na otvorenom polju. Ubrzo se počelo raditi na kalemljenju rajčice.

Ova mjera u intenzivnoj, stakleničnoj, pa i plasteničkoj proizvodnji, zauzima svoje mjesto. Otpornost na zemljišne štetočine, otpornost na niske temperature, pojačan vigor biljke, intenzivan rast korijenovog sistema i na kraju povećan prinos, bile su osnovne linije vodilje ka širenju kalemljenja i kod drugih vrsta. Danas se ova mjera izvodi i kod paprike, krastavca, plavog patlidžana i kupusnjača.

Prednost korištenja podloge kod paradajza očita je, jer već postoje četiri različite tehnologije orezivanja stabla i načina vođenja biljaka.

Odnedavno je počelo korištenje kalemljenja i u komercijalne svrhe kod paprike. Sama tehnologija, odnosno proces kalemljenja, ne razlikuje se mnogo od drugih vrsta. Obično se obavlja istovremeno sjetva podloge i plemke. Zbog tankog stabla (oko 2 mm) većinom se primjenjuje kalemljenje tehnikom kosog reza. Kao podloga na trzistu nalazi se hibridna podloga Snooker (S&G) koja je izuzetnog porasta, jakog korjenovog sistema, otporna na niske temperature i visoku koncentraciju hranjiva. Posjeduje i visoku tolerantnost prema zemljišnim bolestima i štetočinama.

Nakon sjetve, kada se podloga sije u kontejnere, a plemka u gajbe, dosta gusto (kao za pikiranje), nakon formiranja 4-6 pravih listova, pri debljini stabla od oko 2 mm počinje kalemljenje. Za kalemljenje se mora osigurati žilet, koji se postavi u specijalan držač tako da nanošenjem stabla na žilet dolazi do sječenja pod uglom od 45°. Za kalemljenje je idealno ukoliko je rez što precizniji i površina naleganja što veća. Podloga se sječe iznad kotiledona, a plemka obično isto iznad kotiledona, ali to zavisi i od izduženosti rasada. Nakon spajanja sa silikonskom štipaljkom, moguće je postavljanje i drvenih štapića, koji će poslužiti kao oslonac biljkama. Idealno bi bilo iskalemljene biljke staviti u komoru za kalemljenje, gdje točno mogu da se kontroliraju klimatski uvjeti.

Međutim, u priručnim uvjetima mogu da se koriste i PVC gajbe. U ove gajbe se poreda iskalemljeni rasad i dobro zalije. Gajbe svojom visinom od 25-30 cm predstavljaju držače, tj. konstrukciju za foliju kojom sve prekrivamo. Prvu foliju čini perforirana folija. Drugi i treći sloj čine obične folije debljine od 80-120 um.

Na ova tri sloja folije postavlja se tamna folija ili mreža za zaštitu od grada (zelene ili crne boje) koja ima funkciju da zamrači rasad u prvih 48 sati. Kalemljeni rasad mora se nalaziti u uvjetima visoke relativne vlažnosti zraka i niske osvjetljenosti. Nakon 48 sati (dva dana) skida se tamna folija, pa se intenzitet svjetlosti povećava. Do tog momenta već je počelo stvaranje kalusa. Nakon 96 sati (4. dan od kalemljenja) skida se druga folija, nakon 144 (6. dan od kalemljenja) skida se i posljednja (perforirana folija). Biljke u gajbama ostaju još 2-3 dana kako bi se navikle na intenzivno osvjetljavanje, a zatim se odnose i postavljaju na veći međusobni razmak kako bi nesmetano nastavile svoj razvoj. Kod kalemljene paprike preporučuje se uklanjanje prvog, pa čak i drugog cvijeta kako bi biljka bila više vegetativna u početnom periodu rasta.

Iskalemljene biljke imaju brži porast korjenovog sistema, bolje usvajanje hranjiva, veću otpornost i visoku tolerantnost prema zemljišnim štetočinama i bolestima.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.