Stvarna i teoretski očekivana proizvodnja tijekom laktacije često odstupaju jedna od druge.
Uzrok su najčešće razni vanjski čimbenici: loši uvjeti smještaja, neizbalansirana hranidba, bolesno stanje i sl. U praksi se koriste relativni odnosi koji su računati u SAD-u na velikome broju krava, čiji se obračun radi na temelju relativne najviše ostvarene proizvodnje u jednome mjesecu pa, prema teoretskim rezultatima, uspoređujemo ostvarenu proizvodnju.
U Tablici prikazana je procjena maksimalnoga proizvodnoga kapaciteta jedne holštajn krave, koja u standardnoj laktaciji proizvodi 8.363,1 kg mlijeka. Iako je na prvi pogled krava imala
zadovoljavajuću proizvodnju, izračunom je utvrđeno da je ista mogla imati veću proizvodnju mlijeka za 1.456,1 kg.
Izračunavanje očekivane proizvodnje obavljamo na osnovi mjeseca koji ima najveću razliku između standardne i relativne proizvodnje. Razlika prvoga mjeseca ne uzima se u razmatranje. U našem primjeru najveća razlika je u 3. mjesecu (91- 105,9 =-14,9). Proizvodnja u tome mjesecu bila je 37,9 kg, što predstavlja 91% teoretski očekivane proizvodnje 2. mjeseca, odnosno očekivana proizvodnja 2. mjeseca trebala bi biti 41,6 kg mlijeka (37,9×100/91). Nakon toga radi se obračun teoretske očekivane proizvodnje za ostale mjesece, uvažavajući standardne postotke (za 1. mjesec: 41,6×82/100=34,2; za 3. mjecec: 41,6×91/100=37,9 itd.).
Korekcija proizvodnje mlijeka na mliječnu mast i bjelančevine
Kao važna informacija proizvođaču za usporedbu pojedinih svojstava, koja se mjere količinski, može poslužiti korekcija mlijeka na mliječnu mast i to na 4% (MKM)
MKM 4%= (0,4 x M) + (15 x m)
MKM= mlijeko korigirano na mast
M= količina mlijeka u standardnoj laktaciji
m= količina mliječne masti u standardnoj laktaciji
Uvođenjem novoga načina plaćanja mlijeka značenje bjelančevina dobilo je veliku važnost. Korekcija se obračunava na standardni sadržaj bjelančevine od 3,3% i to prema sljedećoj formuli:
MKP 3,3% = M (-0,221 + 37 p)
p = količina bjelančevina u standardnoj laktaciji