Tehnologija uzgoja suncokreta

1276

U plodosmjeni ga treba uzgajati sa minimalnom pauzom od 4 godine. Ukoliko je ta pauza manja, razne bolesti suncokreta će biti intenzivnije. Rano napušta proizvodnu površinu što omogućava da se obrada i sjetva ozimih strnina izvede na vrijeme i kvalitetno.

sunflower and sunflower seeds

Plodored

Suncokret ne podnosi monoprodukciju ali je zato dobar predusjev i za pšenicu i za kukuruz. Na crnici, suncokret je bolji predusjev za pšenicu nego kukuruz. Pored toga, kukuruz uzgajan poslije suncokreta daje iste rezultate kao i onda kad mu je predusjev pšenica. Ne treba ga uzgajati neposredno poslije razoravanja travnjaka i poslije višegodišnjih mahunarki. U sušim područjima, lucerna može biti nepodesan predusjev za suncokret jer isušuje zemljište,a naročito dublje slojeve iz kojih se suncokret snabdjeva vodom u kritičnim periodima.

Tamo gdje godišnja količina oborina iznosi oko 600 mm, suncokret je nepovoljan predusjev za lucernu i šećernu repu. Suncokret, šećerna repa i lucerna su nepovoljni predusjevi jedni drugima samo ondje gde je godišnja suma padalina manja od 600 mm. U plodosmjeni ga treba uzgajati sa minimalnom pauzom od 4 godine. Ukoliko je ta pauza manja, razne bolesti suncokreta će biti intenzivnije. Rano napušta proizvodnu površinu što omogućava da se obrada i sjetva ozimih strnina izvede na vrijeme i kvalitetno.

Obrada zemljišta

Ako se suncokret sije poslije usjeva za koje je zemljište obrađeno 35 do 40 cm duboko, za njega je dovoljna dubina od 30 cm a ako je za predusjev zemljište obrađeno 20 cm duboko, tada je za suncokret potrebna dubina od 35 cm. Za suncokret treba orati na dubinu od 35 do 40 cm, Za suncokret je najbolje ako se zemlja obradi u toku srpnja ili kolovoza, najkasnije u rujnu. Osnovnu obradu zemljišta treba obavljati pri vlažnosti nižoj od 20%, kako bi na usitnjeno zemljište (poslije obrade) djelovali prirodni faktori. Njihovim djelovanjem, sa površine grudičasto postepeno se odvajaju strukturni agregati tako da se u proljeće dobija složen, rastresit oranični sloj po čitavoj dubini. Ako se zaoravaju žetveni ostaci (kukuruzovina ,slama), za njihovo razlaganje treba upotrijebiti 25 do 40 kg/ha dušika, a zatim sve zaorati. Ako je predusjev neka strnina, strnište se zaorava neposredno poslije žetve 12 do 15 cm duboko. Najbolje je oranje plugovima strnjikašima. Kada proklijaju korovi (u srpnju i kolovozu), ore se drugi put, na punu dubinu.

Sjeme i sjetva

Za sjetvu treba birati sjeme čija klijavost ne smije biti manja od 95%, a čistoća 98%. Apsolutna masa tog sjemena kreće se od 80 do 100 g. Sije se onda kada zemljište na dubini od 5 cm postigne temperaturu od 8° do 10°C (to je treća dekada ožujka i prva dekada travnja). Na ritskim zemljištima sa visokom podzemnom vodom sjetvu treba završiti do kraja travnja. Dubina sjetve treba se kretati na rastresitijim zemljištima od 5 do 7 cm, a na težim i hladnijim od 4 do 5cm. Količina sjemena, ako je ono visoke upotrebne vrijednosti i ako se sije preciznim sijačicama, kreće se od 5 do 6 kg/ha. Tako se osigurava 66 000 biljaka/ha. Ako se ne raspolaže dobrim sjemenom (ili sigurnom zaštitom od štetnika), sa 8 do 9 kg/ha sjemena.

Kod nas se najčešće sije tako da broj biljaka po hektaru iznosi oko 40 000 biljaka. U intenzivnoj proizvodnji, na gustoću usjeva suncokreta treba gledati kao na jednu od osnovnih mjera, preko koje se realiziraju sve ostale mjere. Najveći dio površina treba sijati u redove na rastojanju 70 x 35 cm. U vlažnijim područjima, rastojanje izmedu redova treba da biti 80 x 30 cm. Takvim rastojanjem smanjuje se intenzitet bolesti. Predsjetvenu pripremu zemljišta treba obaviti što kvalitetnije, jer to omogućava pravilnu sjetvu. Danas postoji veliki izbor kvalitetnih načina za pripremu zemljišta za sjetvu, pa treba odabrati one koji najbolje odgovaraju mehaničkom sastavu zemljišta.

Kultivacija

Suncokret je najosjetljiviji prema blagovremenom prvoj kultivaciji.. Kultiviranje treba obaviti kada biljke formiraju dva lista. Prvo međuredno kultiviranje se obavlja s prorjeđivanjem, a drugo i treće na vremenski razmak po 15 dana. Okopavanje se rijetko primjenjuje zbog uvođenja herbicida. Uvođenjem herbicida u široku praksu, međuredno kultiviranje i okopavanje je izostavljeno ili se prema potrebi kultivira samo jednom.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.