Švedska djetelina

Švedska djetelina ima nježniju stabljiku, koja lako poliježe. Stoga se često uzgaja u smjesi s travama koje joj služe kao oslonac. Sijana u smjesi s travama, švedska djetelina može biti korištena na različite načine, kao pokošena zelena masa, sijeno, silaža ili ispaša.

Smjese švedske djeteline s travama pogodnije su za spremanje sijena u odnosu na čisti usjev, jer se lakše kose zbog manjeg poli-jeganja, a lakše se i suše. Ipak, u smjesama za spremanje sijena treba prevladavati djetelina. Smjese namijenjene za ishranu u zeleno, spremanje silaže ili ispašu trebaju sadržavati veći postotak trava, radi manje opasnosti od nadimanja stoke, a kod spremanja silaže radi lakšeg procesa siliranja. U takvim smjesama trave trebaju biti zastupljene s oko 50 posto, a u smjesama za pašu udio trava može biti i veći. Švedska djetelina može se iskorištavati ispašom, iako joj bolje odgovara košnja. U smjesi sa švedskom djetelinom uzgaja se mačji repak, vla-sulja livadna, a na suhljim tlima s klupčastom oštricom. U smjese namijenjene pašom može doći u obzir i livadna vlasnjača, koja je trajna i dobro podnosi ispašu. Hranjiva vrijednost švedske djeteline slična je hranjivoj vrijednosti crvene djeteline, ali je njezino sijeno nježnije i bolje kakvoće. Za spremanje u obliku sijena švedsku djetelinu treba kositi kad procvjeta oko 50 posto biljaka.

Sijeno švedske djeteline u hranidbi stoke ima prednost i stoga što biljke nisu obrasle dlačicama, pa stoka rado jede, jednako kao i zelenu krmu. Produktivnost švedske djeteline je slabija u odnosu na produktivnost crvene djeteline, te stoga ova vrsta nema onaj značaj koji ima crvena djetelina bez obzira na skromne zahtjeve i veliku otpornost prema hladnoći. Slabija produktivnost švedske djeteline proistječe iz činjenice da ona često daje samo jedan dobar otkos, zbog nedostatka vode tijekom ljeta. No, ako su biljke košene u ranijim fazama razvoja, te ako na raspolaganju imaju dovoljno vlage, naknadni porast može biti posve dobar. Švedska djetelina daje 6-7 t/ha sijena, a u povoljnim uvjetima prinosi mogu dostići i 10-12 t/ha.

Za uzgajanje švedske djeteline vrijede gotovo ista pravila koja vrijede i za crvenu djetelinu, odnosno djeteline uopće.

No, kako je sjeme švedske djeteline vrlo sitno, gotovo dvostruko sitnije u odnosu na crvenu djetelinu, tlo mora biti vrlo dobro pripremljeno. Sjetveni sloj treba biti dobro slegnut. Sije se vrlo plitko, na dubinu od 0,5 do 1 cm. Za 1 ha imajući u vidu broj zrna u 1 kg sjemena, bilo bi dovoljno 4-5 kg, ali se najčešće siju dvostruke količine, 8-10 kg/ha zbog nedovoljno dobre pripremljenosti tla za tako sitno sjeme. Švedska djetelina, kako je to već istaknuto, sporo se razvija pa je nužno da tlo prije sjetve i u prvim fazama razvoja biljaka bude čisto od korova. U tijeku uzgoja usjevu je potrebno osigurati dovoljno hranjiva, osobito s obzirom na činjenicu da se švedska djetelina obično uzgaja na siromašnim tlima i u uvjetima koji su manje povoljni za crvenu djetelinu.

U odnosu na P2O5 i K2O ima manje zahtjeve nego crvena djetelina, ali može podnijeti veće količine dušika. Pri uzgoju ove vrste na tlima s niskim pH potrebno je primijeniti 50-1000 kg/ha vapna, iako švedska djetelina bolje podnosi kisela tla nego crvena djetelina.