Sjetva međukultura u ratarstvu

818

Zahvaljujući kratkoj vegetaciji, uljana repica, gorušica i phacelija potkraj ljeta i početkom jeseni daju bogat urod biomase – nadzemne biljke i korijenska masa.

Uljana repica u cvatu
Uljana repica u cvatu

Osim vode i gnojidbe, termin sjetve međukulture znatno utječe na prinose međukulture. Poznato iskustveno pravilo za ljetne međukulture glasi: “Jedan dan u srpnju bolji je od cijeloga tjedna u kolovozu, a jedan tjedan u kolovozu bolji je od cijelog rujna.” Optimalno vrijeme sjetve za dobar urod međukutlure je razdoblje od sredine prve do kraja druge dekade kolovoza, tj. od 5. do 20. 08. Kasnija sjetva smanjuje prinose, napose kod uljane repice i Phacelije.

Za uspjeh sjetve i prinosa međukulture važno je da ostatci slame predkulture budu dobro izmiješani i inkorporirani u tlo. To je osobito važno ako slama nije skupljena i odvezena, ako se odustalo od uporabe pluga, ali ako plug bude uporabljen tek sljedeće proljeće. Na poljima gospodarstava koja proizvode za tržište ostaje do 100 dt slame/ha. Ta slama veže do 5 mm vode/100 dt, mehanički smeta nicanju međukulture i uzrokom je odlaganja sjemena na različitu dubinu.

Odustajanjem od pluga sjetva međukulture može biti izvedena s većim površinskim učinkom i jeftinije. S druge strane, uvijek valja računati na probleme zbog slame: sjetvena posteljica za međukulturu nije ravna i bude manje ili više prožeta ostatcima slame. Uprkos trudu da se slama plitko inkorporira u tlo i dobro izmiješa, nužan je zadovoljavajući volumen zemlje. To se postigne samo nešto dubljom ili ponavljanom obradom. U slučaju bilo kakve dvojbe, bolje je odlučiti se za malo dublju obradu tla. To će jamčiti brži i jednoličniji razvoj međukulture.

Višegodišnja ispitivanja provedena u uvjetima normalne ratarske prakse, dokazala su daje kod sjetve šećerne repe bez obrade tla plugom nicanje bilo neznatno slabije od nicanja na poljima koja su prethodno poorana. Kod međukultura koje su bile sijane uz uporabu aktivnih radnih organa (okretna drljača, rotor s klinovima) nije bilo razlike u prispodobi s međukulturama koje su sijane poslije pluga.

S druge strane, kod međukultura koje su sijane uz uporabu pasivnih radnih organa (kultivator, diskosni organi) pokazalo se i uz optimalne vremenske uvjete nešto slabije nicanje repe. U nepovoljnim vremenskim uvjetima dolazilo je do zamuljivanja tla i slabijega nicanja.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.