Suzbijanje korijenovih muha

866

Korijenove muhe u narodu se zovi i grahove, kukuruzne ili muhe sjemena. Jedan štetnik zapravo objedinjuje više vrsta roda Delia, a najzastupljenije su dvije: Delia platina i Delia florilega.

delia-florilega2

Prema gospodarskom značaju korijenove muhe mogu se svrstati u proširene i značajne štetnike, a razlog za takvu klasifikaciju je njihova velika polifagnost. Štete su zabilježene na pšenici, grahu, soji i kukuruzu.

Napad korijenovih muha utvrđen je i na grašku, krastavcima, luku, rajčici, špinatu i drugom povrću kao i na duhanu, crvenoj djetelini i šećernoj repi. Obično se ne bilježi veća brojnost ovih štetnika u nasadu ili na polju, iako se prema literaturi smatra da mogu štetiti samo u nepovoljnim uvjetima za klijanje i nicanje biljaka.

Odrasle muhe su sivocrne boje dugačke četiri do pet milimetra. Ličinke su bezbojne i bjelkaste, narastu šest do sedam milimetara.

Biologija i ekologija vrsta korijenovih muha ne razlikuju se značajno, no moguće je da kod različite zaraze ovisno o vrsti treba imati drugačiji pristup u suzbijanju.

Korijenove muhe (ovisno o vrsti) prezime obično kao kukuljice u tlu, ali mogu prezimjeti i kao ličinke ili odrasli oblici. Stadij koji prezimi izlazi iz tla i leti rano u proljeće (travanj). Ženke odlažu jaja u tlo. Preferiraju sipko, humusom bogato tlo, osobito tlo gnojeno stajnjakom. Razvoj jaja je kratak, ovisno o temperaturi traje dva do sedam dana. Ličinke oštećuju nabubrjelo sjeme izgrizajući klicu i kotiledone dok su još u tlu. Moguće su štete i na klijancima. Ličinke mogu oštećivati i podzemne dijelove stabljike korijenje ili vrat korijena. Napadnute biljke obično ne niču ili niknu, ali odmah venu. Jedno sjeme može napasti više ličinki.

Oštećenja su izvor napada sekundarnih štetnika – bakterija i gljivica truleži. Slete su najveće kad hladno vrijeme uspori nicanje biljaka. Razvoj ličinki traje 10 do 20 dana, štetnik ima dvije do tri generacije godišnje, prema nekim navodima literature može imati (ovisno o klimatskim uvjetima) i jednu do pet generacija godišnje. Smatra se da u godinama u kojima se pojavljuju štete, najveću opasnost predstavlja prva generacija. Nije poznato kakva je opasnost od posljednje generacije koja bi mogla napasti usjeve u jesenskoj sjetvi.

Budući da se najveće štete mogu očekivati u hladnim, mokrim sezonama kao i na poljima koja su gnojena s velikim količinama nezrelog stajskog gnoja, potencijalna je opasnost veća kod sjetve povrtnih kultura iz sjemena u jesenskim rokovima sadnje.

Smjernice za zaštitu svih usjeva od korijenovih muha preporučaju agrotehničke mjere koje ubrzavaju nieanje kao osnovne za suzbijanje ovog štetnika. Dobra priprema tla, optimalni rok sjetve, gnojidba (izbjegavanje sjetve u tlo gnojeno stajnjakom) osnovne su nekemijske mjere suzbijanja ovih štetnika. Gnojidba stajskim gnojem trebala bi se obaviti značajno prije sjetve ili sadnje biljaka, a poželjno je i njegovo zaoravanje. Razbijanje pokorice smanjuje zadržavanje vlage na površini tla, koja privlači odrasle radi odlaganja jaja. Zaoravanje cvatućih korova smanjuje privlačnost polja za odrasle oblike, budući je poznato da se odrasli rado zadržavaju na mjestima gdje im je osigurana ishrana nektarom. Nije poznato da je neki od prirodnih neprijatelja u mogućnosti značajno smanjiti brojnost ličinki u tlu.

Posebna kemijska zaštita protiv korijenovih muha se ne provodi iako je poznato da je zaštitom sjemena prilikom sjetve smanjena brojnost ličinki i šteta. Prag odluke za provođenje suzbijanja ličinki kod nas nije utvrđen, ali prema stranim literaturnim podacima on iznosi jednu ličinku po biljci. Isto tako nije poznat, niti je utvrđivali prag odluke za suzbijanje ličinki temeljem ulova odraslih nekim od vizualnih ili olfaktornih mamaca.

Korištenje fungicida za tretiranje sjemena opravdana je kemijska mjera za suzbijanje ličinki korijenovih muha kao i sekundarne pojave truleži na korijenu kao posljedice njihove prehrane. Dozvolu ima Tirani (TMTD) kojem je prvenstveno namjena da štiti sjeme od parazitskih i saprofitskih gljivica.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.