Smiljkita ili smiljka

3796

Smiljkita spada među starije biljke koje se već dugi niz godina koriste za stočnu ishranu. Uzgaja se na više kontinenata.

Koristi se za podizanje višegodišnjih travnjaka, koji se koriste za ispašu stoke, a rjeđe za sjenažu. Najčešće se sije u smjesi s drugim travama, a kao monokultura za proizvodnju sjemena.

Smiljkita ima manje zahtjeve prema uvjetima tla na kojem se gaji i veću prilagodljivost u odnosu na djeteline i druge srodne kulture. Na siromašnim i bogatim tlima, dubokim i plitkim, suhim i vlažnim, kiselim i alkalnim, zaslanjenim tlima i tlima napadnutim nematodama smiljkita daje zadovoljavajuće prirode. Višegodišnja je kultura koja traje 5-10 g. u travnjacima. Stabljika je visine do 80 cm, što ovisi od načina uzgoja.

Smiljkita ima vretenast korijen. Intenzivan rast biljka postiže u 2. i 3. godini, na lisnu masu otpada 44-60 % od ukupne mase biljke. Uspijeva na nadmorskoj visini do 2000 m nadmorske visine. Odrasle biljke podnose niske temperature do – 25 ºC, mlade do –6 ºC, visoke temperature i sušu podnosi dobro. Povoljno djeluje na mliječnost i masnoću mlijeka stoke koja se njome hrani.

Osnovno oranje poželjnije je obaviti u jesen nego u proljeće. Dubina oranja ovisi od strukture tla i kreće se od 25-35 cm. Bitno je da se kultiviranjem odstrane korovi iz tla i ono dobije sitnu mrvičastu strukturu. Smiljkita se gnoji stajnjakom i mineralnim gnojivima. Stajnjak vrlo povoljno djeluje na visinu i kvalitetu prinosa, kao i na poboljšanje strukture tla.

Norma za gnojidbu stajnjakom je 20-30 t/ha. Od mineralnih gnojiva uglavnom se koriste fosforna i kalijeva gnojiva, a dušična pri zasnivanju travnjaka. Norma za gnojenje je 500-900 kg/ha.

Smiljkita se najčešće gaji u travno-djetelinskim smjesama, a rjeđe u monokulturi. Pošto u prvoj godini nakon sjetve smiljkita sporo raste, u smjese ne treba uvrstiti kulture koje brzo rastu (mačiji repak, ježevicu, talijanski i engleski ljulj), već kulture koje sporije rastu (livadarka, livadna i crvena vlasulja, bijela djetelina). Sjetva se obavlja u jesen i proljeće, ali je poželjnija rana proljetna sjetva – bolje pripremljeno tlo, manja opasnost za mlade biljke od niskih temperatura.

Sjeme se sije na dubinu 1-2 cm. Sjetvena norma je 20-25 kg/ha pri mehaniziranoj sjetvi, 25-30 kg/ha pri ručnoj sjetvi. U godini sjetve smiljkita se sporo razvija pa se može kositi 1-2 puta. Kasnije (druga, treća i ostalim godinama) 2-4 puta. U cvijetu smiljkite nalaze se gorke tvari pa je stoka u vrijeme cvjetanja nerado jede, zato se ispaša vrši prije i nakon cvatnje. U suhom stanju (sijeno), nakon košnje gorke materije se izgube pa ga stoka rado jede, a sijeno je dobre hranidbene vrijednosti jer stabljika neznatno odrveni. Košnja se obavlja u vrijeme cvatnje.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.