Agrotehnika u sjetvi pšenice

1294

Kod nas se pšenica uzgaja najčešće u plodoredu sa kukuruzom, pa ne postoji mogućnost većeg izbora plodoreda za pšenicu.

sjetva

Kukuruz kao predusjev za pšenicu može biti dobar, prosječan ili loš, već prema tome da li se radi o ranom, srednje ili kasnom hibridu. Pored toga pšenica i kukuruz imaju zajedničke bolesti.

Jednogodišnje leguminoze  ( soja i grašak) su odlični predjusevi jer se rano uklanjaju, pa postoji dovoljno vremena za obradu i pripremu zemljišta za sjetvu pšenice. Osim toga, zemljište obogaćuju azotom, a površina ostaje relativno čista od korova. Višegodišnje leguminoze kao predusjev, u uslovima suhog ratarenja mogu izazvati isušivanje zemljišta, te se može dovesti  u pitanje  nicanje  pšenice.    Zato  je  potrebno  ove  usjeve    ranije  razorati..Šećerna repa se smatra jednim od boljih predusjeva, ali se ona također mora blagovremeno izvaditi, da bi se izvršila pravovremena obrada zemljišta i sjetva pšenice. Zato se preporučuje da se uzgaja rano-šećerni i srednje rani tip, a nikako kasni tip šećerne repe.

Pšenica ne podnosi proizvodnju u monokulturi zbog opasnosti od pojačanog razvoja bolesti.

Obrada tla

U godinama sa više padalina  se ore pliće. Poslije ranih predusjeva potrebno je izvršiti dvofaznu obradu i prvo plitko oranje ili tanjuranje na 10  – 15 cm, s ciljem čuvanja vlage i zaoravanja biljnih ostataka, a drugo oranje uz primenu mineralnih gnojiva izvodi se dublje na 20 – 30 cm, zavisno od tipa zemljišta.  Ukoliko  kao  predusjev imamo  kukuruz  i  slične  kulture,  prethodno  je  nužno  usitniti  žetvene  ostatke (kukuruzovinu) i odmah orati na punu dubinu. Nakon višegodišnjih leguminoza za pšenicu su neophodna dva oranja: prvo se izvodi plitko, a drugo do 25 cm dubine. Predsjetvena priprema zemljišta ima cilj otvoriti rastresiti površinski sloj za nesmetano klijanje sjemena i nicanje, te daljnji pravilan razvoj mladih biljaka. U optimalnim uvjetima, ako je zemljište rastresito, manji je broj potrebnih operacija dopunske obrade, pa se može izvesti samo drljanje. Međutim ako je oranje izvedeno znatno ranije,zemljište se sabija, pojavljuju se korovi, onda se u predsjetvenoj obradi zemljišta moraju koristiti tanjurače i sjetvospremači. Ako je u vrijeme predsjetvene pripreme zemljišta suša, ona se treba obaviti u jednom potezu.

Odabir sorte i rok sjetve

Vezano uz sjetvu važan je izbor sorte, izbor i priprema sjemena, vrijeme sjetve, količina sjemena za sjetvu, način i dubina sjetve. Sorta treba biti visokorodna i davati stabilan prinos, visokokvalitetna i otporna prema polijeganju, smrzavanju, suši i bolestima. Na gospodarstvu treba sijati nekoliko sorti koje se razlikuju prema vremenu sjetve i sazrijevanja, i to iz organizacijsko – tehničkih razloga. Sijanje sorti različitih fizioloških tipova na jednom gospodarstvu osigurava stabilniji prinos.

Sjeme mora biti sortno čisto i poznate reprodukcije, bez bioloških i mehaničkih primjesa, ujednačeno po krupnoći i masi, što teže i krupnije, zdravo, dobre klijavosti i energije klijanja. Sjeme je potrebno dezinficirati protiv biljnih bolesti i to prašivima na bazi žive i bakra.

Optimalni rok za ozimu pšenicu je 10 mjesec.Optimalni rok za jaru pšenicu je od 15.02. do 15.03.

Sklop i sjetva

Gustoća sjetve određuje se prema zahtjevima pojedine sorte i prosječno je 600 do 700 izniklih biljaka po m2, ili 250 do 300 pa i više kg/ha sjemena za najzastupljenije sorte iz dosadašnje proizvodnje. U kasnijoj sjetvi ili ako predsjetvena priprema nije obavljena kvalitetno, sjetvenu normu treba povećati za 10-20%. Razmak sjetvenih redova na najčešće korištenim sijačicama jest 12,5 cm, iako bi bilo poželjno da su redovi uži. Sjetva u brazde preporučava se u područjima s malo snijega i niskim temperaturama te suhim ljetom. Brazde su dubine 7-10 cm i stvaraju se plugom koji ide ispred cijevi sijačice.

U brazdu se sije sjeme na dubinu od 4-5 cm. Biljke u brazdama brže i bolje niču, bolje su zaštićene od oštrih promjena temperature te manje stradavaju od smrzavanja.Pri jako dubokoj sjetvi, naročito na teškim tlima, klica se teško probija na površinu, te je nicanje slabije. Na lakšim tlima, naročito na pjeskovitim sije se nešto dublje, jer takvo tlo ne predstavlja prepreku za nicanje biljaka. Na suhim tlima sije se dublje, a na vlažnim pliće. Pri kasnijoj sjetvi potrebno je sijati nešto dublje, ali se pri tome mora voditi računa o fizičkom stanju tla i njegovoj vlazi. Na osnovu rezultata ispitivanja došlo se do zaključaka da su visokorodne sorte osjetljive na dublju sjetvu te zahtjevaju nešto pliću sjetvu. Dubina sjetve je 3-5 cm ovisno o tlu.

Pšenica je kultura kontinentalne klime. Najpovoljnija temperatura za njezino klijanje i nicanje jest 14-20 °C i pri njoj nikne za 5-7 dana. Pri temperaturi 7-8 °C niče za 17-20 dana, a pri nižim temperaturama klijanje i nicanje još je sporije. Kad ima 2-3 lista, ako je dobro ukorijenjena i ishranjena i prošla proces kaljenja, može podnijeti i do -25 °C, a prekrivena snježnim pokrivačem i niže temperature.

Tijekom vegetacije zahtijeva 500-700 mm pravilno raspoređenih oborina. Osobito je osjetljiva na nedostatak vlage u razdoblju vlatanja te u razdoblju formiranja i nalijevanja zrna (napose ako je suša praćena višim temperaturama).

Pšenici najbolje odgovaraju plodna, duboka i umjereno vlažna tla blago kisele reakcije.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.