Prihrana kukuruza

37

Prihrana je važna agrotehnička mjera većini poljoprivrednih kultura, pa tako i kukuruzu jer tada biljke usvajaju najviše hraniva unesenih u tlo ili putem lista, a koja poslije utječu na kvantitetu i kvalitetu prinosa.

Kukuruz osnovna hraniva, dušik, fosfor i kalij, usvaja tijekom vegetativnog stadija do oprašivanja. Fosfor i kalij na većini tala unose se gnojidbom u osnovnoj obradi jer nema opasnosti gubitka ovih hraniva. Gnojidbom u osnovnoj obradi, hraniva fosfor i kalij se raspodjeljuju u zoni najviše razvijenog korijenovog sustava. U odnosu na fosfor i kalij, dušik je hranivo koje je u pravilu bolje primijeniti u dopunskoj obradi tla odnosno vremenski bliže fiziološkim potrebama kukuruza kao što su vegetativne i generativne faze razvoja.

U prihrani kukuruza veće količine dušika potrebne su tijekom početnog brzog porasta biljke kada se samo mali dio gubi iz zone korijena uslijed lake topivosti dušika u tlu. Primjena dušičnih gnojiva treba biti pravovremena, zbog neprekidne opskrbe biljke dušikom, posebice prilikom ubrzanog rasta kukuruza. Uvjeti pravovremene ishrane dušikom postižu se višekratnom prihranom dušičnim gnojivima, ovisno o bioraspoloživosti dušika i dužini vegetacije kukuruza.

Dušik je hranivo koje sve poljoprivredne kulture pa tako i kukuruz usvajaju u amonijskom i nitratnom obliku, te ga je u prihrani najbolje primijeniti u obliku KAN – a ili amonij sulfo-nitrata (ASN). Prihrana kukuruza uglavnom se obavlja u tlo, ali u slučaju simptoma nedostatka nekog hraniva, posebice mikrohraniva cinka, može se obaviti i prihrana preko lista odnosno folijarno.

Prihrana kukuruza u tlo obavlja se zajedno sa međurednom kultivacijom, kada se razbija pokorica tla kako bi biljka dobila dovoljno vlage i hraniva iz tla u početnim fazama rasta i razvoja. Prva prihrana obavlja se kod razvoja od četvrtog do šestog lista kukuruza kada se primjenjuje amonijsko – nitratni oblik dušika (KAN ili ASN). Kukuruz za kvalitetu uroda zahtijeva i dosta sumpora, za veći sadržaj proteina i suhe tvari u zrnu, a kojeg sadrži dušično sumporno gnojivo iz palete Petrokemije pod nazivom ASN.

Prilikom prve prihrane kukuruza potrebno je primijeniti 150 – 250 kg/ha KAN – a ili ASN – a. Druga prihrana obavlja se na laganim, propusnim tlima i u područjima sa dosta oborina, kada je kukuruz u fazi razvoja sedmog do devetog lista. U dugoj prihrani može se zajedno s kultivacijom primijeniti 100 – 200 kg/ha KAN – a ili ASN – a.

Nakon stresnih uvjeta (bolesti i suša) ili nedostatka posebice mikrohraniva cinka, kukuruz zaostaje u rastu i razvoju, te je slabija oplodnja, a samim tim i smanjen prinos. Kako bi se kukuruz što prije oporavio od stresa potrebno je primijeniti preko lista odnosno folijarno tekuća NPK gnojiva ili amidna dušična gnojiva UREU ili UAN.

UREA ili UAN primjenjuju se preko lista kukuruza odnosno folijarno u koncentraciji od 2 % do 5 %. Od tekućih NPK gnojiva u folijarnoj prihrani kukuruza može se primijeniti Fertina R. Fertina R sadrži od hraniva: 10% dušika, 5% kalija, 2% magnezija, 0,5% bora i 3% cinka neophodnih za bolju oplodnju i kvalitetu uroda, te se primjenjuje preko lista u koncentraciji od 1% do 3%. Folijarnu prihranu potrebno je obavljati u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim satima kako bi se izbjeglo oštećenja lista.

Gnojiva primijenjena folijarno biljka odmah usvaja, ali kukuruz podnosi male koncentracije i potrebno je koristiti posebno pripremljena gnojiva za tu svrha. Upravo iz ovih razloga folijarna gnojidba u uzgoju kukuruza malo se koristi i može se preporučiti za vredniju proizvodnju i za proizvodnju sjemenskog kukuruza.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.