Zaštita soje od korova

Korovi su konkurentne biljne vrste soje u pogledu hrane, vlage, svijetlosti i utječu na smanjenje prinosa. Korovska flora je raznovrsna. Korovi se lako prilagođavaju u drugim biljnim kulturama. Otporni su prema nepovoljnim uvijetima. Također imaju veliku moć reprodukcije.

Korovi se šire: vjetrom, vodom, životinjama, putem čovjeka. Od korovana nastaju velike štete kao što su:

• troše mnogo hrane,
• umanjuju prinos biljnim kulturama,
• umanjuju kvalitetu zrna,
• neki su otrovni,
• snižavaju temperaturu zemljišta i isušuju ga zbog pojačane transpiracije,
• otežavaju obradu zemljišta,
• uzrokuju polijeganje usjeva i žetvu,
• neki su poluparaziti i paraziti,
• prenose biljne bolesti,
• poskupljuju proizvodnju.

Najčešći korovi u usjevu soje

Jednogodišnji travni korovi:

• Muhar (lat. Setaria glauca),
• Muhar zeleni (lat. Setaria viridis),
• Svračica (lat. Digitaria sanguinalis),
• Koštan (lat. Echinochloa crus gali).

Višegodišnji travni korovi:

• Divlji sirak (lat. Sorghum halepene),
• Pirika (lat. Agropyrum repens).

Širokolisni korovi:

• Ambrozija (lat. Ambrosia artemisifolia),
• Obična pomoćnica (lat. Solanum nigrum),
• Štir obični (lat. Amaranthus retroflexus).

Primjena herbicida se vrši na dva načina i zavisi od sastava korovske flore, od tipa zemljišta, sadržaja organske materije, od pH zemljišta i od selektivnosti herbicida. Primjena herbicida može biti poslije sjetve a prije nicanja i poslije nicanja soje.

U periodu od sjetve do nicanja najčešće se ne primjenjuju mjere njegesoje osim u izuzetnim slučajevima kada se uslijed jakih i čestih kiša stvori pokorica. Tada se rotacionom kopačicom ili zvijezdastim valjkom razbija pokorica. Drljača se za razbijanje pokorice u usjevu soje ne smije koristiti.
Prva međuredna obrada (kultiviranje ili ručno okopavanje) obavlja se kada soja formira prvi troliska, a druga i treća kultivacija na razmaku od 10 do 15 dana. Treće međuredno kultiviranje se mora završiti prije nego što soja zatvori redove.

Dubina kultiviranja mora biti u skladu s porastom korijenovog sistema, a to znači da je prvo kultiviranje najdublje oko 10 cm, drugo od 7 do 5 cm i treće najpliće od 5 do 6 cm. Na zemljištima dobrih fizičkih osobina izostavljanje međuredne obrade povlači sa sobom smanjenje prinosa. Uspješna primjena herbicida pruža mogućnost da se smanji broj međurednih kultiviranja. Danas se na znatnom broju gospodarstava u uvjetima uspješne primjene herbicida potpuno izostavlja međuredna obrada, što značajno doprinosi smanjivanju troškova proizvodnje.