Korovi su konkurentne biljne vrste soje u pogledu hrane, vlage, svijetlosti i utječu na smanjenje prinosa. Korovska flora je raznovrsna. Korovi se lako prilagođavaju u drugim biljnim kulturama. Otporni su prema nepovoljnim uvijetima. Također imaju veliku moć reprodukcije.
Korovi se šire: vjetrom, vodom, životinjama, putem čovjeka. Od korovana nastaju velike štete kao što su:
- troše mnogo hrane,
- umanjuju prinos biljnim kulturama,
- umanjuju kvalitetu zrna,
- neki su otrovni,
- snižavaju temperaturu zemljišta i isušuju ga zbog pojačane transpiracije,
- otežavaju obradu zemljišta,
- uzrokuju polijeganje usjeva i žetvu,
- neki su poluparaziti i paraziti,
- prenose biljne bolesti,
- poskupljuju proizvodnju.
Najčešći korovi u usjevu soje
Jednogodišnji travni korovi:
- Muhar (lat. Setaria glauca),
- Muhar zeleni (lat. Setaria viridis),
- Svračica (lat. Digitaria sanguinalis),
- Koštan (lat. Echinochloa crus gali).
Višegodišnji travni korovi:
- Divlji sirak (lat. Sorghum halepene),
- Pirika (lat. Agropyrum repens).
Širokolisni korovi:
- Ambrozija (lat. Ambrosia artemisifolia),
- Obična pomoćnica (lat. Solanum nigrum),
- Štir obični (lat. Amaranthus retroflexus).
Primjena herbicida se vrši na dva načina i zavisi od sastava korovske flore, od tipa zemljišta, sadržaja organske materije, od pH zemljišta i od selektivnosti herbicida. Primjena herbicida može biti poslije sjetve a prije nicanja i poslije nicanja soje.
U periodu od sjetve do nicanja najčešće se ne primjenjuju mjere njegesoje osim u izuzetnim slučajevima kada se uslijed jakih i čestih kiša stvori pokorica. Tada se rotacionom kopačicom ili zvijezdastim valjkom razbija pokorica. Drljača se za razbijanje pokorice u usjevu soje ne smije koristiti.
Prva međuredna obrada (kultiviranje ili ručno okopavanje) obavlja se kada soja formira prvi troliska, a druga i treća kultivacija na razmaku od 10 do 15 dana. Treće međuredno kultiviranje se mora završiti prije nego što soja zatvori redove.
Dubina kultiviranja mora biti u skladu s porastom korijenovog sistema, a to znači da je prvo kultiviranje najdublje oko 10 cm, drugo od 7 do 5 cm i treće najpliće od 5 do 6 cm. Na zemljištima dobrih fizičkih osobina izostavljanje međuredne obrade povlači sa sobom smanjenje prinosa. Uspješna primjena herbicida pruža mogućnost da se smanji broj međurednih kultiviranja. Danas se na znatnom broju gospodarstava u uvjetima uspješne primjene herbicida potpuno izostavlja međuredna obrada, što značajno doprinosi smanjivanju troškova proizvodnje.