Gnojidba kukuruza

Kukuruz ima visok proizvodni potencijal pa da bi se taj potencijal iskoristio, gnojidbom se treba osigurati sva potrebna hranjiva u dovoljnoj količini.

Da bi se moglo ispravno planirati gnojidbu, treba se uzeti u obzir plodnost tla, planirani prirod, pretkulturu, žetvene ostatke, raniju gnojidbu, hibride, cilj proizvodnje, mogućnost korištenja hraniva i drugo.

Gnojidba kukuruza izvodi se u nekoliko navrata i to najčešće istovremeno s izvođenjem ostalih agrotehničkih zahvata. S obzirom na vrijeme unošenja gnojiva u tlo razlikuje se osnovna, predsjetvena, startnu gnojidba te prihrana.

Gnojidbu treba izvesti tako da se do 2/3 fosfornih i kalijevih gnojiva te oko 1/3 dušičnih gnojiva daje pred duboko oranje, a ostatak fosfornih i kalijevih gnojiva te 1/3 do 2/3 dušičnih gnojiva u pripremi tla za sjetvu. Ostatak dušičnih gnojiva daje se u prihrani.

U prinosu zrna od 10 t/ha sa zelenom masom ugradi se:

• 250 – 300 kg N
• 100 – 120 kg P2O5
• 280 – 300 kg K2O

Osnovna gnojidba kukuruza

Osnovna gnojidba izvodi se u vrijeme izvođenja osnovne obrade u jesen ili tijekom zime. U osnovnoj gnojidbi koriste se formulacije mineralnih gnojiva u kojima ima manje dušika, više fosfora i kalija, dakle NPK gnojiva različite formulacije i različitim količinama. Ako je bila pretkultura kukuruz unosi se i urea radi lakše razgradnje kukuruzovine i izbjegavanja dušične depresije. Prije same gnojidbe potrebno je izvršiti analizu tla pri čemu svakako može pomoći prijenosni reflecto lab za određivanje N,P,K i nekih mikroelemenata u tlu kao i zatim sonde za uzorkovanje tla.

Kukuruz zahtijeva gnojidbu sa :

• 150 – 200 kg/ha dušika (N)
• 100 – 130 kg/ha fosfora (P2O5)
• 120 – 180 kg/ha kalija (K2O)

Predsjetvena gnojidba

Predsjetvena gnojidba izvodi se u proljeće u vrijeme zatvaranja zimske brazde. U ovoj gnojidbi unose se u tlo preostale količine fosfornih i kalijevih hraniva i 50 – 75% dušika. U ovoj gnojidbi se koriste gnojiva s podjednakim sadržajem svih hraniva primjerice NPK 15:15:15 ili gnojiva koja se koriste u osnovnoj gnojidbi i urea. Ako se u predsjetvenoj gnojidbi koristi urea, tada nije potrebno vršiti prihranjivanje tijekom vegetacije. Ova gnojiva ulaze u tlo toliko duboko koliko zadiru radni organi strojeva kojima se vrši predsjetvena priprema, a to je najčešće 10 cm.

Startna gnojidba kukuruza

Izvodi se zajedno sa sjetvom tako da ulagači gnojiva postavljaju gnojivo 5 – 8 cm u stranu od sjemena i oko 3 – 5 cm ispod sjemena. Ta su hraniva odmah u blizini tek razvijenog korijena i biljka ih odmah koristi za brži porast. U startnoj gnojidbi treba koristiti NPK gnojiva s naglašenom fosfornom komponentom.

Primjenjuju se korištenjem posebnog priključka na sijačici deponatora ili se mogu miješati sa sjemenjem u spremniku sijačice (što je lošija varijanta, međutim ne zahtijeva nikakvo dodatno ulaganje u opremu sijačice).

Prihranjivanje kukuruza

Prihranjivanje usjeva kukuruza tijekom vegetacije vrši se u slučaju kada se u ranijim gnojidbama nije uspjelo u tlo unijeti planirane količine gnojiva i ako se na usjevu uoče karakteristični simptomi nedostatka hraniva. Prihrana kukuruza vrši se u ranim fazama razvoja i to: prva prihrana u fazi 3 – 5 listova, a druga prihrana u fazi 7 – 9 listova; Prihranjivanje se izvodi najčešće prilikom međurednih kultiviranja usjeva kukuruz
U prihrani se koriste najčešće dušična gnojiva (kan i urea) te kompleksna gnojiva, u kojima je naglašena dušična komponenta. Prihrana se može izvesti i folijarno. Gnojiva dana folijarno odmah se usvajaju. Kukuruz podnosi male koncentracije te treba koristiti posebno pripremljena gnojiva za tu svrhu.

Folijarno se može primijeniti i urea. Primjena otopine uree daje posebno dobre rezultate u sušnom razdoblju (nedostatak vode u tlu i otežano usvajanje hranjiva) u koncentraciji od 0,6 – 6,4%. Urea se u većini slučajeva može kombinirati zajedno sa sredstvima za zaštitu bilja.