Sjeme šećerne repe u prirodnim uvjetima slabo klija i niče i računa se da od posijanog sjemena oko 30 % propada.

Zato se posebna pažnja posvećuje proizvodnji i doradi sjemena. Sjeme se može dorađivati s omotačem (u omotač se ugrađuju zaštitna sredstva), bez omotača i pilirano. Pilirano sjeme treba upiti više vode u vrijeme klijanja, pa to u uvjetima suše predstavlja nedostatak. Sjeme s omotačem ima izjednačen oblik i veličini što omogućuje precizniju sjetvu.
Šećerna repa sije se sijačicama u redove na međuredni razmak od 45 ili 50 cm. Razmak od sjemenke do sjemenke u redu iznosi 10 – 12 cm, a optimalna dubina sjetve je 2 – 3 cm. Sjeme se počinje sijati kada se tlo na dubini od 5 cm ugrije iznad 6 °C. Optimalan agrotehnički rok u Slavoniji je od sredine do kraja ožujka, a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zadnja dekada ožujka i početak travnja.
Nekoliko je elemenata koji određuju kvalitetu sjetve:
– predsjetvena priprema tla,
– strojevi za sjetvu,
– vrijeme sjetve,
– dubina sjetve i sjetveni sklop,
– vlažnost tla,
– kvaliteta sjemena,
– izbor sorte,
– poljska klijavost.