Jesen u polju

232

Ozime žitarice su jedna od važnijih kultura po rasprostranjenosti u svijetu i od njihove proizvodnje, prije svih pšenice, ovise i cijene drugih roba na tržištu. Zato se sjetvi ovih kultura koja se obavlja u tekućem razdoblju treba posvetiti posebna pozornost.

Žitarice su, osim gospodarske vrijednosti, neophodne i za popravljanje i održavanje strukture i plodnosti tla, primjenom plodoreda. Pšenica, kao najvažnija žitarica, obvezno se uzgaja u plodoredu. Najbolje pretkulture za ozimu pšenicu su: grah, grašak, rani krumpir, rani kukuruz, suncokret, tj. kulture koje ranije plodonose i čija se vegetacija završava od početka do sredine ljeta, da bi što više ostavile hranjiva u tlu. Također, žitarice su dobra pretkultura za većinu povrtnica.

Sjetva žitarica

Optimalan termin sjetve žitarica, ovisno o vremenskim uvjetima, lokalitetu, uvjetima tla i sortimentu, je od početka do konca druge trećine listopada. Sjetva se obavlja u kvalitetno pripremljeno i kultivirano tlo. Priprema se sastoji u oranju, usitnjavanju i ravnanju tla.Osnovna gnojidba tla se obavlja prigodom zadnjeg kultiviranja neposredno prije sjetve. Sjeme za sjetvu treba biti zdravo, zrelo, čisto od mehaničkih i bioloških primjesa, krupno ujednačene težine i odgovarajuće klijavosti(oko 90 %). Za sjetvu se koristi sjeme prve i druge reprodukcije, da bi se postigao odgovarajući prinos i kvaliteta zrna.

Najprikladnije je sjetvu obaviti u umjereno vlažno tlo, dok suha i zabarena tla nisu prikladna za sjetvu. Ako se sjetva obavlja u suha tla, poželjno je planiranu količinu sjemena povećati za 10-20 %. Dubina sjetve , ovisno o strukturi i vlažnosti tla se kreće od 4-8 cm. U teža tla se sije pliće, a u lakša, rahlija tla dublje.

Klijanje i nicanje

Da bi se klijanje posijanog zrna uspješno obavilo, potrebna je prisutnost vode, zraka i toplote. Voda izaziva bubrenje, razmekšavanje ovojnice zrna, potpomaže razlaganje hranjivih materija endosperma i prenosi ih u klicu.

Pšenica, raž i zob imaju više izraženu potrebu za vlagom u doba klijanja od ječma. Kisik iz zraka potreban je za pravilno disanje klice i promet hranjivih materija. Toplota utječe na brzinu procesa klijanja. Optimalna temperatura klijanja zrna je od 20-25oC. Na povoljnoj temperaturi i uz optimalnu vlažnost žita klijaju za 2-3 dana. U nepovoljnim uvjetima proces klijanja se znatno produžuje, a može čak i izostati. Nicanje (izbijanje klice na površinu) žita u optimalnim uvjetima traje od 6-8 dana, a u nepovoljnim znatno duže. Rani jesenji mrazevi i niske temperature mogu usporiti i onemogućiti proces klijanja i nicanja.

Ukorjenjivanje

Ukorjenjivanje je umnožavanje i povećavanje broja sekundarnih žila i žilica. Ove žilice imaju najveći značaj u samom procesu nicanja i razvoja biljke, tj. u prehrani žitarica. Porast i razvoj korijenja uvelike ovise o fi zičkim i kemijskim svojstvima tla, kao i količini i vrsti dostupnih hranjiva.

Najbrži razvoj korijenja je u duboko preoranim dobro strukturiranim tlima. gdje on prodire dublje, te ima više raspoloživih i lako pristupačnih hranjiva i vlage. U teškim, zbijenim i tvrdim tlima korijen je plitak i slabo opskrbljuje biljku hranjivim tvarima. Gnojidba tla je također jedan od bitnih čimbenika razvoja korijenja, posebno opskrbljenost tla fosfornom komponentom. Niske temperature ispod 5oC nepovoljno djeluju na ukorjenjavanje i bokorenje biljaka. Zato zakašnjela sjetva najčešće daje nekvalitetne i niske prinose zrna.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.