Držanje svinja u tovu na rešetkastom podu

Nastambe s rešetkastim podovima za tov najcešće su zastupljene u suvremenoj svinjogojskoj proizvodnji. Osiguravaju mogućnost uzgoja velikog broja životinja u jednom boksu od 100 do 500 tovljenika, a u jednoj nastambi moguce je uzgajati istovremeno u dva boksa i do tisuću tovljenika.

U tovilištu s potpuno rešetkastim podom najbolje se iskorištava prostor. U predtovu površina poda po grlu iznosi 0,4 m2, a u drugoj polovici tova 0,6 m2. Rešetka može biti od armiranog betona, ljevenog željeza ili perforiranog aluminija. Ispod čitave površine rešetkastog poda jest kanal za izgnojavanje.

U tovilištima s rešetkastim podom svinje su izložene propuhu ispod rešetki, pa je temperatura u tovilištu prosječno niža za 2 – 3 °C nego u tovilištima s djelomično rešetkastim podom. I pored maksimalne higijene, dobrobit svinja je lošija. Dobrobit životinja na rešetkastim podovima je lošija, zbog čestih ozljeda papaka. Veci sadržaj štetnih plinova koji nastaju fermentacijom gnojovke ispod rešetki. To još više dolazi do izražaja
ako nije ugrađena učinkovita ventilacija za ”izvlačenje” štetnih plinova.

Za izgnojavanje nije potreban ljudski rad. Ako je hranidba mehanizirana, uloga čovjeka svodi se samo na kontrolu zdravlja životinja, čišćenje i dezinfekciju tovilišta nakon završenog turnusa tova svinja.

U tovilištu se rijetko ugrađuju potpuno rešetkasti podovi zbog većih građevinskih troškova u izvođenju kanalizacije i ugradnje skupih armiranih rešetki, kao i lošije mikroklime u tovilištu zbog većeg nakupljanja štetnih plinova.

Kanalizacija se izvodi u obliku kanala s okomitim bočnim stranama. Kanalizacija može biti izvedena prema principu:
– preplavljivanja (kaskadna kanalizacija),
– gravitacije,
– mehaničkog potiska.

Kaskadna kanalizacija se temelji na principu preplavljivanja. Ugrađene kaskade zadržavaju dio tekuće faze. Ovako izvedena kanalizacija radi bez zastoja i pouzdana je u primjeni, jer ne može doći do zagušivanja. Njezin je nedostatak što zahtjeva visinsku razliku u kanalu od 4 %, što zbog veće dubine kanala poskupljuje izvođenje, naročito kanala vece duljine.

Gravitacijska kanalizacija nije tako pouzdana jer postoji mogućnost taloženja krutih sastojaka. Procjeđivanjem vode stvaraju se naslage kojima se povremeno zatvori cijeli presjek kanala, što onemogućava protok otpadnih tvari.

Kanalizacija s mehaničkim potiskom također se upotrebljava za odvođenje otpadnih tvari. Ovaj način odvođenja otpadnih tvari složeniji je i zahtjeva stalni nadzor te održavanje i veći utrošak energije, zbog ugradnje pumpi potrebnih za potisak otpadnih tvari u kanalskoj mreži.