Zanimljivosti o mangulici

7753

Mangulica je nastala u Mađarskoj od šumadinke, pa je Mađari zbog toga smatraju svojom pasminom. Nekada je bila najraširenija u našim predjelima, a 1992. je iščezla.

mangulica

Bijeli soj mangulice nastao je početkom 19. stoljeća u Mađarskoj, a lasasti soj mangulice nastao je u Srijemu, u neposrednoj blizini Rume. Lasasti soj mangulice sudjelovao je u stvaranju crne slavonske pasmine svinja.

Morfološka svojstva

Glava je srednje duga i široka, s pigmentiranim rilom, blago ugnutog profila, s klopavim ušima. Vrat je srednje dug, kratak i dobro obrastao mišićjem. Trup je kratak, sa šaranastom leđnom linijom i oborenim sapima. Noge su srednje duge, s tankim kostima i mekim lučicama, pa je tu, s kratkim trupom, glavna mana mangulice. Bijeli soj mangulice jest žućkasto-prljave boje, a lasasti je soj mangulice tamno smeđe boje, sa svijetlom čekinjom na donjem dijelu vrata i trbuha. Prasad se rađa s tamnim i svijetlim prugama, koje iščezavaju nakon 14 dana u bijelog soja, a s 3-4 mjeseca u lasastog soja.

Fiziološka svojstva

Proizvodna svojstva mangulice skromna su, jer prasi prosječno 5 prasadi (1-12), tjelesne mase 0,8-1 kg. Krmače su slabe mliječnosti, pasu prasad kod odbića s 2 mjeseca teška 9-10 kg. Mangulica je tipična masna pasmina, pa kod klanja s 160-180 kg u dobi 12-15 mjeseci daje 2/3 masti i 1/3 mesa. Za 1 kg prirasta mangulica troši 6-7 kg kukuruza, pri čemu je koeficijent iskorištenja hrane samo 17 %. Mangulica se može uspješno toviti u tovu do 8 mjeseci s koncentratima. U tovu s koncentratima postiže 90-100 kg ,s navršenih 8 mjeseci. Meso mangulice slabe je kakvoće, tvrdo i suho.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.