Preporuke za uspješnu proizvodnju mesa na mliječnim farmama

423

Udio mliječnih krava u stadu koji je na raspolaganju za križanje s mesnim bikovima određen je stupnjem remonta stada. Križanjem mliječnih krava s bikovima mesnih pasmina postiže se učinak na rast, ali i poboljšavaju svojstva trupova te smanjuje potrošnja krme.

Križanje s kasnozrelim mesnim pasminama također poboljšava konformaciju trupova i reducira potrošnju krme. S druge strane, križanje može izazvati i male negativne posljedice na proizvodnju mlijeka krava koje su oplođene mesnim bikovima, s obzirom na to da je moguća pojava produljenog trajanja bređosti i poteškoća u teljenju. Ako vlasnik farme odluči na svojoj farmi postaviti sustav križanja u cilju doprinosa dohodovnosti svojeg poslovanja, važno je da se pri postavljanju sustava obrati pozornost na nekoliko značajnih stavki.

Nakon što se farmer odlučio za određeni sustav križanja koji želi postaviti u matičnom stadu mliječnih krava na svojoj farmi, o čemu ovisi i odabir pasmine goveda specijaliziranih za visoku proizvodnju mesa, značajno je da unutar pasmine učini pravilan izbor bika za umjetno osjemenjivanje svojih krava. Kako bi osigurao koliko toliku sigurnost u tijek provedbe sustava križanja s obzirom na veliku nepredvidivost rezultata križanja zbog pojave heterozis efekta, treba odabirati bikove koji su već testirani u proizvodnji, pri čemu se naglasak stavlja na lakoću teljenja, brzi rast potomstva, dobru konformaciju trupa potomstva i dobru konverziju krme.

Pri odabiru sustava križanja koji će se postaviti u mliječnoj farmi, na umu treba imati zahtjeve tržišta te sukladno njima donijeti odluku. Odabrati sustav križanja stoga treba s obzirom na geografski prostor na kojem se nalazi mliječna farma i na preferencije kupaca lokalnog kraja. Znači, treba se orijentirati na lokalno tražen proizvod koji kupci znaju prepoznati. Na taj način farmer može postići i najveću zaradu, jer je svrha križanja prije svega ekonomske prirode. Pritom treba istaknuti da je pod pojmom kupca obuhvaćen i krajnji potrošač (građanin), ali i tovljači goveda i prerađivačka industrija.

Podaci istraživanja preferencija europskih potrošača upućuju na to da tržište u proizvodnji goveđeg mesa preferira goveda bijele ili svijetle boje dlake, te i ovu spoznaju treba imati u vidu pri odabira pasmine bika za sustav križanja.

Spomenuto je da broj mliječnih krava u stadu koji može biti oplođen sjemenom mesnih bikova ovisi o aktualnoj stopi remonta matičnog stada na farmi. No, bez obzira na to hoće li to biti 5, 10, 15 ili više posto krava u stadu, obavezno je za križanje uvijek odabirati u matičnom stadu krave najslabijih proizvodnih rezultata u proizvodnji mlijeka, tj. najslabije mliječnosti.

Time i apsolutno i relativno krave lošijega genetskog kapaciteta u proizvodnji mlijeka ostvaruju farmeru veću zaradu, s obzirom na to da se zbog loše proizvodnje mlijeka od istih krava nikako ne preporuča uzgajati ženska grla za remont stada. S druge strane, uzgojem remontnoga ženskog pomlatka od najboljih krava u stadu iz generacije u generaciju podiže se genetski potencijal matičnog stada u proizvodnji mlijeka, čime farmer ponovno ostvaruje veće prihode u svom primarnom poslovanju, tj. proizvodnji mlijeka.

Veliku pažnju treba obratiti hranidbi bređih krava tijekom suhostaja. Obrok treba biti izbalansiran i dostatan za podmirenje uzdržnih potreba krave i intrauterini razvoj teleta. U vrijeme suhostaja, intrauterini prirast teladi može biti i do 800 grama, a preveliki prirast i porodna težina teladi zbog preobilne hranidbe, te uz nezaobilazan heterozis efekt zbog križanja, mogu dovesti do velikih poteškoća tijekom teljenja. Često se u suhostaju malo pažnje posvećuje izbalansiranosti obroka, krave se vrlo često preobilno hrane krmom velike energetske vrijednosti, što dovodi do prevelikog nakupljanja masnog tkiva (tovljenja), a što vrlo lako može uzrokovati otežan tijek teljenja.

Pravilna hranidba krava u suhostaju značajna je ne samo radi osiguranja normalnog tijeka bređosti i teljenja, nego i radi izbjegavanja većih troškova proizvodnje nepotrebnom potrošnjom većih količina krme od potrebnog. Pravilnom brigom i držanjem treba uzgajati telad do dobi od tri tjedna. Pri teljenju telad križanci teški su 40-45 kg, a uz vrlo čestu crno-bijelu boju koju telad naslijedi od majke (holštajn), kupci najčešće nisu impresionirani ovom teladi, no, ova telad ima veliki genetski potencijal u proizvodnji mesa. Nakon tri tjedna telad ne pije više mlijeka ili mliječne zamjenice od jednako starog teleta mliječne pasmine, ali se križana telad i telad holštajn pasmine počinju značajno razlikovati u izgledu tijela (konformaciji trupa).

Križana telad već u toj dobi sadržava veću količinu mesa u trupu, što rezultira širim i zaobljenijim izgledom tijela, a tada kupci vrlo lako uočavaju genetski potencijal takve križane teladi u lancu proizvodnje mesa i svoj profit. Križati se s mesnim bikovima mogu već junice (prvi pripust), ali ova odluka ovisi isključivo o farmeru. Junica kao buduća krava može i ne mora poslije biti elitno grlo u proizvodnji mlijeka. Stoga je na farmeru da procjeni treba li junicu koja po pedigreu ima slabiji genetski potencijal odmah pripustiti pod mesnog bika, te sačekati i vidjeti njezin potencijal u proizvodnji mlijeka.

Ukoliko se pokaže njezina dobra proizvodnost u idućem ciklusu, istu kravu treba oploditi sa čistokrvnim bikom kako bi se dobilo novo kvalitetno žensko grlo za remont stada. U oplodnji junica najčešće se koriste bikovi limousin pasmine, jer imaju potomstvo manje porodne težine, a time i lakše teljenje što je vrlo značajno za normalan tijek prve bređosti i prvog teljenja junica.

Drugačije rečeno, kako zbog poteškoća u teljenju i zdravstvenih šteta nastalih po tele i mladu kravu, ili čak uginuća teleta ili krave (do mogućih uginuća teleta i krave) ne bismo imali veći trošak od potencijalno mogućeg ostvarenja većeg profita zbog kojeg je križanje i učinjeno.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.