Utjecaj hranidbe na sastav i kvalitetu mlijeka

337

Sastav mlijeka, njegova proizvodnja i kvaliteta predstavljaju rezultat interakcije genetskih i paragenetskih čimbenika, odnosno čimbenika vanjske sredine.

Poznavanjem ovih čimbenika može se utjecati na obim njihovoga djelovanja s ciljem povećanja količine i kakvoće mlijeka. Među čimbenicima vanjske sredine izuzetno važno mjesto pripada hranidbi. Neke komponente mlijeka sreću se gotovo uvijek u istim količinama, a neke su podložne velikim oscilacijama (npr. mliječna može varirati i do 30%).

Nedostatna hranidba krava smanjuje mliječnost, a utječe i na opadanje sadržaja mliječnog šećera (laktoze). U ovakvim uvjetima hranidbe raste sadržaj mliječne masti, proteina i količine proteina u mlijeku. Kada se hranidba dovede na normalnu razinu, sve se ove promjene otklanjaju.

Općenito se može smatrati kao pravilo u hranidbi mliječnih krava da svi oni obroci koji dovode do porasta proizvodnje mlijeka obično izazivaju smanjenje sadržaja mliječne masti. Pri hranidbi krava uobičajenim obrocima sadržaj mliječne masti u mlijeku kreće se između 3,2 i 4% kod frizijske, a kod simentalske i iznad 4%. Određenim hranidbenim metodama može se smanjiti sadržaj mliječne masti, a istovremeno povećati proizvodnja mlijeka. To se događa kada se krave hrane obrocima s ograničenim sadržajem voluminozne, a s povećanom količinom koncentrirane krme. Ako je količina voluminoznih krmiva smanjena za oko 30% (računato na temelju sadržaja suhe tvari obroka) sadržaj mliječne masti može pasti čak na svega 2%.

Kako bi otklonili smanjenje mliječne masti, u obrok mliječnih krava na svakih 100 kg žive mase mora se dati oko 0,70 kg sijena. Praktično, u ovakvim slučajevima, u obroku krava težine 600 kg mora biti najmanje 4,2 kg sijena dobre kvalitete.

Povećavanjem količine koncentrata smanjuje se sadržaj sirovih vlakana u obroku, što značajno utječe na tip fermentacije u buragu. Kako bi spriječili pojavu pada mliječne masti, u obroku mora biti minimalno 15 do 17% sirovih vlakana. Uspješna je i upotreba natrij ili kalij bikarbonata, magnezij karbonata, magnezij oksida, kalcij hidroksida i sl. u hranidbi mliječnih krava. Hranidba krava s fino mljevenim voluminoznim krmivima (manje od 3 mm) također smanjuje sadržaj masti u mlijeku, kao i hranidba s velikim količinama prekrupljenog kukuruznog zrna ili velikim količinama zelene sočne krme.

Pravilo: Ovakvim obrocima ne treba hraniti krave dulje vrijeme.

Novo oteljene krave u dobroj kondiciji daju tijekom prva dva mjeseca laktacije mlijeko s većim sadržajem mliječne masti od onih krava koje su u lošijoj kondiciji. Krave koje su u periodu suhostaja hranjene većim količinama koncentrirane krme, posebice u prvom dijelu tranzicijskog razdoblja, daju mlijeko s povećanim sadržajem mliječne masti, proteina, laktoze i minerala.

Uvođenje nekih krmiva u obroke krava dovodi do promjene karakterističnih svojstava mlijeka, tipičnog mirisa i okusa. To se događa kod dodavanja stočne repe, uljane repice, lišća i glava šećerne repe, stočnoga kelja, ali i nekih drugih „standardnih“ krmiva kod kojih je došlo do neželjenih procesa kvarenja. Kako će biti izražen negativan utjecaj krmiva ovisi od dužine perioda između hranjenja i mužnje. Preporučuje se za većinu ovakvih krmiva da dužina ovoga perioda ne bude kraća od 6 sati.

Pored spomenutih, postoje i druge tvari koje nepovoljno utječu na okus i miris mlijeka. Takve tvari su i pesticidi čija ponekad i preširoka upotreba počinje ugrožavati i život životinja, a preko njih i ljudi. Povećana koncentracija ovih tvari u mlijeku može ozbiljno dovesti u pitanje njegovu upotrebu u prehrani ljudi. Do sličnih posljedica može doći i u slučajevima prekomjerne upotrebe različitih lijekova.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.