Pačiji herpesvirus

129

Pačiji herpesvirus (Anatide herpesvirus 1; AnHP-1) prouzroči virusni enteritis pataka – pačju kugu (Enteritis infectiosus anatidis) od kojega mogu oboljeti i guske, labudovi te druge ptice vodarice.

Zaraza je rasprostranjena diljem svijeta, a virusi se izlučuju izmetom i glavni je prijenosnik voda pa se zaraza prenosi izravno i posredno putem usne sluznice, nosa ili ozljeda kože te kloake prigodom parenja, ali i jajnom ljuskom, a iznimno je prenose hematofagni člankonošci. Virus je imunosupresivan i ptice godinama ostaju nositelji zaraze, a divlje vrste pataka i gusaka glavni su izvor bolesti (Sandhu i Shawky, 2003.).

Inkubacija traje 3 do 7 dana. Bolest se očituje naglom i izrazitom klonulošću, odbijanjem hrane i žeđanjem, poremećajem koordinacije uz malaksalost glave i krila pa kadšto i drhtanjem glave, vrata i tijela. Obično se pojave suzenje i nosni iscjedak te fotofobija. Vjeđe su poluzatvorene i slijepljene, a perje je neuredno i oko kloake onečišćeno izmetom. Učestao je vodenasti proljev s primjesama krvi, a ptice su dehidrirane i mršave uz smanjenu nesivost. U pačića dobi do tri tjedna klinička slika je blaža uz plavičast kljun, dehidraciju i mršavljenje te krvarenje iz kloake. Smrtnost u odraslih ptica seže do 90 pa i 100%, a u pačića je niža (Sandhu i Shawky, 2003.).

Patohistološki su vidljiva znakovita oštećenja krvnih žila s krvarenjima u sluznici želuca i crijeva uz nastanak ulceracija te žarišne nekroze u jetri. U sluznici usne šupljine, jednjaku i kloaki moguća su makularna krvarenja koja prelaze u žućkasto bijele krustozne plakove što se katkad spajaju u difteroidne opne, a u srcu plućima, gušterači i bubrezima često nastaju petehijalna krvarenja. U limfoidnim organima (timus i Fabricijeva bursa) postoje degenerativne promjene. Pod elektronskim mikroskopom uočljive su virusne uklopine (Gottstein, 2012.b).

U peradi starije od dva tjedna uspješno se primijenjuju cjepiva sa živim ili umrtvljenim virusima. Zaraženu perad treba strogo izdvojiti i neškodljivo ukloniti, a sve površine koje su bile u izravnom ili neizravnom doticaju s inficiranom peradi valja temeljito dezinficirati. Nužno je sprječavati doticaj jata s divljim pticama vodaricama (Biđin, 2008., Gottstein, 2012.b).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.