Kataralni mastitis

Kataralnim mastitisom nazivamo upale epitela mliječnih alveola, cisterni i mliječnih kanala. Mogu biti akutnoga i kroničnoga tijeka.

Najčešće nastaju zbog loših higijenskih prilika u staji, pogrešaka u mužnji, neadekvatnim promjenama hranidbe, nepovoljnih klimatskih uvjeta. Uzročnici su bakterije (streptokoki, stafilokoki, Pseudomonas aeruginosa. E. coli i dr.), virusi, mikoplazme, klamidije, gljivice.

Znakovi bolesti

Promijenjeno opće stanje životinje s povišenjem tjelesne temperature, gubitak apetita, nevoljkost. Zahvaćene su četvrti vimena otečene, bolne, toplije od okoline, područni limfni čvorovi otečeni i bolni, vidljiv je edem vimena. Mlijeko je promijenjenog izgleda, može biti krpičast, s fibrinskim naslagama, s mnoštvom stanica oljuštenog epitela, a katkada ima i krvi.

Alarmantni su znaci promijenjenoga stanja životinje, ali i promjene na vimenu. Ključno je uzeti uzorke mlijeka i poslati na bakteriološku pretragu kako bismo dobili informaciju o uzročniku, ali i o njegovoj osjetljivosti na antibiotike (antibiogram).

Liječenje

Lokalna upotreba antibiotika u vime, prema urađenom antibiogramu, trebala bi biti dovoljna za suzbijanje te bolesti. U težim slučajevima treba primijeniti antibiotike, sulfonamide i liječiti životinju injekcijski. Prije stavljanja antibiotika u vime, mlijeko treba izmusti i neškodljivo ukloniti, ne upotrebljavati ga za napajanje drugih životinja. U ispražnjeno vime utisnuti antibiotske pripravke u sisnu cisternu, a, zatim, utrljavanjem prema gore, utisnuti ih u mliječne kanale. Liječenje se provodi nekoliko uzastopnih dana.

Kronični kataralni mastitis ekonomski je najznačajnija bolest uzgoja, teško prepoznatljiva i prognostički upitna.

Nadovezuju se na latentne infekcije, nepravilno liječene i neizliječene akutne mastitise. Uzročnici bolesti su bakterije rodova Streptococcus i Staphylococcus, koliformne bakterije mikrokoki, korinebakterije. Sve što djeluje iritirajuće na žljezdane stanice pridonosi razvoju uzročnika: gruba mužnja, neispravni strojevi za mužnju, loše mikroklimatske prilike u staji, loše higijenske prilike, štetni i neizbalansirani obroci, slabo zdravstveno stanje krava, bolesti i ozljede vimena. Češće su infekcije zadnjih četvrti, u starijih krava, u onih s velikom proizvodnjom mlijeka u kojih je otpornost vimena slabija.

Upalni proces zahvaća sluznicu cisterne, sluznicu mliječnih kanala i mliječne alveole. Proces traje mjesecima, znakovi bolesti blagi su ili gotovo nevidljivi i tako nastanu teže promjene na žlijezdi. Koža vimena je pomična, mliječna žlijezda slabo osjetljiva, uglavnom bezbolna. Sekret vimena ne mora biti znatno promijenjen ili može biti karakterističnoga slankastoga okusa i sadrži više leukocita. Parenhim vimena sve je manje elastičan, javljaju se otvrdnuća u obliku pruga ili čvorova, buja vezivno tkivo u cisternama. Smanjuje se količina mlijeka, četvrti postaju manje (atrofiraju) ili se pojačaju na račun vezivnoga tkiva. Kasnije se sekret vimena mijenja, zapažaju se krpice gnoja. Tako može stradati jedna četvrt, a zatim se upala može prenijeti na ostale četvrti.

Bolest se može utvrditi pregledom vimena, pregledom mlijeka na crnoj podlozi, mastitis-testom, bakteriološkom pretragom mlijeka, utvrđivanjem broja somatskih stanica u mlijeku.

Liječenje valja prepustiti iskusnome stručnjaku koji će, temeljem valjanih dijagnostičkih postupaka i procjeni rasprostranjenosti bolesti, kao i higijenskim mogućnostima dotičnoga držaoca životinja, odlučiti koje krave treba odmah izlučiti iz staje (propale četvrti, gnojni iscjedak), koje treba liječiti odmah, a koje tijekom suhostaja. Izbor antibiotika izvršiti nakon bakteriološke pretrage, na temelju antibiograma, aplicirati lijek nakon izmuzivanja mlijeka u sisni kanal. Liječenje treba ponoviti više puta u propisanim intervalima, a nakon završene terapije vime potpuno izmuzivati triput dnevno nekoliko dana. Osim lokalne terapije, krave valja liječiti antibioticima injekcijski.

Preventiva

Uzročnici su patogene i uvjetno patogene bakterije kojih ima posvuda, pa se, stoga, preventiva sastoji od:
– smanjivanja mogućnosti infekcije mliječne žlijezde
– uklanjanja negativnih čimbenika koji oslabljuju otpornost vimena prema infekciji.