Slobodni i oblikovani uzgojni oblici voćaka

3575

Mnoge voćke, osobito stablašice i u manjoj mjeri penjačice te neke osjetljive voćke, možete raznoliko oblikovati.

uzgojni oblici

Kada se odlučite za oblik, imajte na umu koliko vam prostora stoji na raspolaganju, da imate razmjerno jednostavnu bs;rbu i koliko je orezivanja i oblikova- nja’potrebno da biste dobili voćku koja dobro rodi. Konačnu veličinu voćke određuje i odabrana podloga.

Ispravnim sfe načinom stabla i grmovi voćaka mogu oblikovati gotovo po želji. Važno je da mlada stabla oblikujete u željeni oblik dok su još savitljiva; grane koje ostanu u tome obliku orezujete redovitim, osnovnim oreziva-njem.

Slobodni uzgojni oblici

Ovi se oblici, s minimalnim orezivanjem, stvaraju gotovo na isti način kao i prirodno drveće. Ovamo se ubrajaju ovi oblici: grmoliki, polustablasica, stablašica i vretenasti grm. Grm i vretenasti grm zbi- jeniji su od stablašice i polustablašice i pogodni su za male vrtove.

Grmoliko stablo ima do 90 cm visoko deblo, a grane se šire od gornje trećine; ima otvoreno središte krošnje, što grančicama omogućuje primanje najveće količine svjetla i prostora. Grmolika su stabla malena i srednje velika, a to je 1,5 – 4 m.

Polustablašice su slične grmolikomu stablu, samo je deblo visoko 1 – 1,5 m, a ukupna je visina 4 – 5 m. Stablašica je slična oblika, ali je deblo visoko 1,5 – 2,2 m, a ukupna visina je 5 m ili više.

Vretenasti grm malo je stablo koje naraste do 2,2 m, a grane su oblikovane tako da se šire od glavne provodnice pod širokim kutom. Ima manje grana od ostalih lagano orezanih oblika, no svaka od njih orezana je tako da bude što plodnija. Najniža se grana obično nalazi 45 cm od razine tla.

Oblikovani uzgojni oblici

Neke stablašice i grmolike voćke pogodne su za uzgoj u oblikovanim oblicima. To su kordonci, lepeze i palmete. Njih odmah na početku uzgoja valja pažljivo orezati, a potom održavati redovitim ljetnim orezivanjem da biste ograničili vegetativni rast, sa što manje zimskoga orezivanja. Većini trebaju potporne žice, koje se nalaze na samostojećim stupovima, uza zid ili uz ogradu. Oblici uza zidove obično su omiljeni u umjerenim krajevima za voćke poput breskve, jer tako primaju najviše sunca i imaju koristi od odbijanja topline od zida.

Sve su oblikovane voćke pogodne za male vrtove, jer na ograničenu prostoru možete uzgajati mnogo voćaka. Za oblikovanje se obično uzimaju vrlo mlade sadnice cijepljene na patuljaste podloge.

Kordonac je ograničen na jednu glavnu granu dugu 1,5 – 2 m; ona je zaodjenuta plodnim izbojima koji na maloj površini stvaraju velike prinose. Obično se uzgajaju uza zidove, na stupovima i žicama. Sade se pod kutom od 45°C. Može se uzgajati i vodoravno i okomito. Najčešće se rabi za jabuke i kruške, a koristan je za uzgoj crvenoga i bijeloga ribiza te ogrozda. Dvostruki (poznati i kao »U«), trostruki ili višestruki kordonci mogu se oblikovati orezivanjem mladih voćaka tako da stvaraju dvije ili više usporednih provodnica (glavnih grana). Kordonci s više od jedne provodnice obično se uzgajaju okomito, a horizontalni kordonci (koji se uzgajaju s vodoravnom provodnicom) sve su omiljeniji. Obično su samostojeći, poduprti snažnim žicama, i mogu se rabiti za stvaranje privlačoga niskog obruba gredice.

Lepeza se oblikuje tako da se na kratkom deblu (visokom 24 cm) grane prvoga reda zrakasto rašire u obliku lepeze. Ovaj je oblik pogodan za stabla voćaka koje se uzgajaju uza zidove i ograde.

Horizontalna palmeta oblikuje se tako da se duž provodnice grane prvoga reda nalaze na pravilnim razmacima u vodoravnim parovima. Svaka grana prekrivena je kratkim rodnim izbojima. Broj parova grana različit je te ovisi o prostoru i bujnosti stabla. Ovaj uzgojni oblik osobito je pogodan za jabuke i kruške koje se uzgajaju uza zidove i ograde. Ne bi ga trebalajipotrebljavati za koštuničavo voće. Manje stroga inačica horizontalne palmete jest slobodna palmeta u kojoj su razmaknute grane u redu blago podignute prema gore (a ne vodoravno).

Za razliku od ostalih uzgojnih oblika, piramida je samostojeća: njezine se srane prvoga reda od središnjega debla u piramidalni oblik. Da bi se stvorila niska ili srednje visoka stabla, oblik se «država redovitim ljetnim orezivanjem.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.