Voćna pipa, značajni štetnik voćaka

1420

Voćna pipa ili, kako je negdje nazivaju, jabučni svrdlaš je kornjaš dosta malih tjelesnih dimenzija.

pipa vocna

Duljina tijela iznosi 0,7 do 1 cm. Glava joj je izvučena u jasno izraženu surlicu ili rilo. Purpurno ljubičaste ili zlatno crvene je boje, metalnog sjaja.

Voćna pipa oštećuje pupove i koru mladih grančica, te mlade plodove jabuke i šljive, ali se često može naći i na nekim drugim voćnim vrstama, primjerice na breskvi, nektarini, trešnji, kruški, kajsiji, višnji, pa i na bajamu. Pipa je prisutna gotovo na svim područjima uzgoja voćaka.

Pipa prezimi kao odrastao kornjaš ili kao ličinka na različitim mjestima, no najčešće u tlu, ispod naljuštene kore voćnih i drugih stabala ili u otpalom lišću. Štetnik se aktivira dosta rano u proljeće.

Nakon pojave hrani se pupovima i korom mladih grančica, a po pojavi plodova pipa se hrani i njima. Nakon određenog vremena hranjenja ženka počinje s odlaganjem jaja. Razdoblje odlaganja jaja obično traje oko tri mjeseca. Ženka jaja odlaže u mlade plodove na taj način što pomoću surlice u plodu napravi komoricu u koju uloži nekoliko jaja a zatim otvor zatvori. Nakon kraćeg vremena, posebno kada je vrijeme toplo, dolazi do pojave ličinki koje se razvijaju u plodu.

Premda je razvijaju u plodu, ličinke u stvari nisu štetne, jer ženka prilikom pravljenja komorice u nju unosi spore monilije, tako da monilija uništi plod. Ličinke koje se razvijaju iz ranije odloženih jaja završe razvoj već krajem srpnja i u kolovozu napuštaju monilijom uništene plodove koji su u međuvremenu pali na tlo, i smještaju se u površinskom sloju tla. Zatim se ličinke kukulje i preobraze u odraslog kornjaša. Međutim, kako pipa jaja odlaže kroz dulje razdoblje to je i pojava ličinki i njihov razvoj dosta razvučen. Stoga ličinke koje su nastale iz jaja koja su kasnije odložena završe razvoj u plodu a onda odlaze u tlo gdje prezime i kukulje se tek sljedećeg ljeta.

Ličinke nastale iz najkasnije odloženih jaja ne završavaju razvoj iste godine već prezime u «mumificiranim » plodovima i tek u ljeto sljedeće godine prelaze u lutku, a nešto kasnije iz kukuljice prelaze u odraslog kornjaša.

Premda voćna pipa pojedinih godina može napraviti ozbiljne štete, neki voćari štetniku ne poklanjaju dosta pozornosti, sve dok ne primijete štete, kada je kasno bilo što poduzeti protiv pipe. Razlog tome je moguće to što je pipu zbog njene male veličine teško zapaziti, a tome doprinosi i njeno ponašanje. Naime, pipa se veoma vješto skriva. Čim se približi stablu ili grani na kojoj se nalazi, pipa se zaklanja iza lista, ploda ili grane ili se baca na tlo gdje se umrtvi dok opasnost prođe.

Koliko god je pipu teško zapaziti na voćnom stablu, oštećenja na plodovima se lako zapažaju, posebno kada su je u pitanju nektarina, breskva i šljiva. Naime, na mjestima gdje je pipa rilom napravila rupicu, pojavljuje se kapljica smole koja se bljeska na suncu.

Suzbijanje voćne pipe je moguće primjenom insekticida kontaktnog i želučanog djelovanja. Međutim, važno je da se suzbijanju pipe pristupi još u vrijeme njene pojave, dakle u vrijeme dok se hrani pupovima i na taj način spriječe štete na plodovima.

Isto tako treba suzbijati i moniliju, znači uzročnika truljenja plodova koja zapravo i pravi štetu, jer da nije monilije, mnogi plodovi oštećeni od pipe ne bi propali već bi im samo izgled bio malo narušen.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.