Malina pripada jagodičastom voću, skupini ekonomski vrlo značajnih voćnih vrsta, a u posljednje se vrijeme sve više spominje u sadnji na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Zahvalna je kultura i nije ju teško uzgojiti, ali zato u berbi zahtijeva dosta radne snage. Plodovi joj sadržavaju hranjiva i ljekovita svojstva. Ljekovita su svojstva svih biljnih dijelova, i korijena i lista i ploda. Medicinska istraživanja upozoravaju kako samo 130 g maline u danu znatno smanjuje rizik nastanka malignih bolesti.
Plodovi maline sadržavaju mnogo kiseline, vitamina i šećera, pa su uz privlačnu boju i ugodnu aromu vrlo traženi na tržištu svježeg voća, a još više u preradi. Izuzetno su cijenjena sirovina za prehrambenu i konditorsku industriju, od kojih se dobiva više vrijednih proizvoda.
U SAD-u prodaju se zaleđeni i osušeni proizvodi od maline u tabletama. Malina je, uz primjerice kupinu, ribiz i slično voće, idealna za uzgoj na okućnici, jer na malo prostora osigurava relativno dobru zaradu. Osim toga može se uzgajati i konvencionalno, ekološki i integrirano.
Poželjno je, dakako, da proizvođače o tome obavijeste i kupce. To je, osim toga, jedino moguće ako se maline proizvode kontrolirano. Maline su zdravije od brokula i rajčica – Maline su jako zdrave, čak više od brokule, kivija i rajčice koji su poznati po svojim hranjivim tvarima i antioksidansima.
Znanstvenici s poljoprivrednog koledža u Wageningenu u Nizozemskoj tvrde da maline sadrže puno više zdravih tvari od bilo koje druge hrane.
Također sadrže 10 puta više antioksidansa od rajčica. Antioksidansi neutraliziraju slobodne radikale koji oštećuju stanice i prouzročuju bolesti.
Jedini je problem što su maline prilično skupe i dostupne samo u malim količinama. Znanstvenici su napisali u časopisu BioFactor da treba razviti nove vrste malina kako bi povećali njihov urod i poboljšali okus, jer ne vole svi okus malina.