Bolesti krušaka

614

Krastavost krušaka, bakterijska palež krušaka, trulež plodova kao i siva pjegavost lista kruške najvažnije su bolesti koje napadaju stabla i plodove kruške.

Krastavost krušaka – Venturia pirina

Simptomi – Bolest je vrlo slična krastavosti jabuka, a razlike su sljedeće:

  • pjege nastaju u pravilu s doljnje strane lista
  • Zaraza lista nastaje vrlo rano dok je još uvijen zbog čega su pjege locirane uz glavnu žilu
  • Ranu i jaku zarazu plodova prate jake deformacije i raspucavanje tkiva (izraženije nego kod jabuka)
  • Parazit često prezimljuje na kori mladih izboja zbog čega i nastaju rane zaraze

Suzbijanje – kao i kod jabuka. Preporučuju se dva prskanja prije cvjetanja te nakon cvatnje još četiri ili više u nekim godinama.

Bakterijska palež krušaka i jabuka – Erwinia amylovora

Simptomi se uočavaju se u vrijeme cvjetanja. Latice cvjetova naglo posmeđe, lapovi su prvo vodenasti, a zatim smeđi, skoro crni. Cijeli vršni dio grančice sa svim cvjetovima potamni i osuši se. Karakterističan simptom je savijanje izboja poput drške kišobrana ili kuke. Takvi izboji ostaju sve do sljedeće godine. Na kori grana ili debla vide se nešto ulegnute tamne pjege u kojima je tkivo u početku mekano, a zatim se osuši i često raspuca (rak-rane). Na bolesnim mjestima pojavljuju se kapljice bakterijskog eksudata (sluz) prvo prozirne, a kasnije jantarne boje. To je izvor zaraze u sljedećoj godini. Bolest se javlja i na plodovima – pjege smeđe boje i bakterijski eksudat. Kod krušaka plodovi se mogu osušiti i slično kao kod Monilije “mumije” ostaju na granama.

Suzbijanje

Nije lagano jer posve učinkovitih mjera nema. Preporučuje se redoviti pregled nasada kako bi se zaraženi plodovi iznijeli iz voćnjaka te uočile promjene na granama i deblu. Bolesne grane treba odrezati najmanje 20 cm ispod mjesta na kojem se vide simptomi. Na deblu treba odstraniti zaraženi dio i ranu premazati voćarskim voskom ili 2% otopinom fungicida na osnovi bakra. Sve lišće (u jesen), odrezane grane i plodove treba sakupiti i spaliti. Škare i pile kojima se reže treba prilikom svakog zahvata sterilizirati potapanjem u 90% alkohol ili u varikinu. Danas ima više fungicida koji se mogu koristiti u zaštiti, ali tek nakon provedenih opisanih mjera. Vrlo osjetljive voćke su dunja i mušmula, neke sorte krušaka dok su jabuke manje osjetljive (ali i na njima štete mogu biti velike).

Trulež plodova, sušenje mladica i plodova – Monilia fructigena, Monilia laxa

Trulež plodova pretežito se javlja na jezgričavom voću (jabuka, kruška, dunja) i uzrokuje ju M. fructigena. Monilia laxa uglavnom izaziva sušenje mladica i cvjetova koštičavog voća (trešnje, višnje, breskve, kajsije, šljive). To ne znači da se na koštičavom voću ne javlja trulež plodova. Dapače, taj tip bolesti može biti vrlo štetan. Na pokožici plodova razvijaju se smeđe pjege ispod koje meso ploda također mijenja boju. Na pjegama se pojavljuju kroz neko vrijeme žućkasto-smeđe nakupine sporonosnih organa poredanih najčešće u koncentrične krugove. Zaraženi plodovi ili potrunu ili se osuše i ostaju na stablima kao “mumije”. Takvi plodovi su izvor zaraze u sljedećoj godini. Sušenje mladica javlja se u cvjetanju ili iza cvatnje. Cvjetovi naglo posmeđe i osuše se, a to se proširi i na mladice. U punoj vegetaciji mogu se vidjeti stabla s puno osušenih mladica bez roda.

Suzbijanje

Ukloniti sve zaražene plodove (trule i “mumije”), voditi računa o drugim bolestima i štetnicima koji mogu ozljediti plodove koji tako postaju pogodna sredina za razvoj. Koštičavo voće ne podnosi jaču rezidbu pa se ona ne preporučuje, ali ju kod jezgričavog voća treba provoditi. Fungicidi se ne koriste no kada se npr. jabuke štite od krastavosti djelomično se suzbija i Monilia.

Siva pjegavost lista kruške (Mycosphaerella sentina, Septoria pyricola)

To je bolest koja se najčešće javlja na samoniklim ili zapuštenim kruškama po okućnicama i vikendicama, te starim i zapuštenim voćnjacima. Bolest se također javlja tamo gdje se na kruškama ne provodi zaštita od krastavosti, posebno u uvjetima kišnih proljeća. Zaraze su jake i listovi mogu biti tako oštećeni da otpadaju već u ljeto. Posljedica je defolijacija voćke, odnosno potpuno gubljenje listova. Takve voćke ulaze oslabljene u zimu, nedozrelih mladica i pupova te slabog ili nikakvog roda iduće godine. Moguće je da takva voćka kasnije opet potjera krajem ljeta ili početkom jeseni i takva nepripremljena dočeka zimu šta rezultira dodatnim iscrpljivanjem i neotpornošću na mraz i zimske uvjete. Osim na kruški, bolest se može pojaviti na dunji, pa čak i na jabuci u iznimnim slučajevima. Neke sorte krušaka napada manje, neke više. Posebno su osjetljive Boskova bočica, Viljamovka i Anjou. Kiefferova (Citronka) je relativno otporna na ovu bolest. Bolest napada jedino lišće. Vrlo rijetko na nekim sortama može doći do zaraze i na plodovima u vidu sivkastih pjega unutar kojih se razabiru crne sjajne kuglice – piknidi.

Na zaraženim listovima pojavljuju se sivkaste pjege promjera 2-3 mm. Pjege mogu biti brojne. Neke se čak mogu i spojiti međusobno. Nastale pjege smanjuju lisnu površinu, stoga je asimilacija slabija i ako ne dođe do otpadanja listova. Listovi otpadaju kod jačih zaraza. Znaci bolesti mogu se primijetiti od sredine lipnja do kraja vegetacije.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.