Bolesti krušaka

3055

Krastavost krušaka, bakterijska palež krušaka, trulež plodova kao i siva pjegavost lista kruške najvažnije su bolesti koje napadaju stabla i plodove kruške.

kruska

Krastavost krušaka – Venturia pirina

Simptomi – Bolest je vrlo slična krastavosti jabuka, a razlike su sljedeće:

  • pjege nastaju u pravilu s doljnje strane lista
  • Zaraza lista nastaje vrlo rano dok je još uvijen zbog čega su pjege locirane uz glavnu žilu
  • Ranu i jaku zarazu plodova prate jake deformacije i raspucavanje tkiva (izraženije nego kod jabuka)
  • Parazit često prezimljuje na kori mladih izboja zbog čega i nastaju rane zaraze

Suzbijanje – kao i kod jabuka. Preporučuju se dva prskanja prije cvjetanja te nakon cvatnje još četiri ili više u nekim godinama.

Bakterijska palež krušaka i jabuka – Erwinia amylovora

Simptomi se uočavaju se u vrijeme cvjetanja. Latice cvjetova naglo posmeđe, lapovi su prvo vodenasti, a zatim smeđi, skoro crni. Cijeli vršni dio grančice sa svim cvjetovima potamni i osuši se. Karakterističan simptom je savijanje izboja poput drške kišobrana ili kuke. Takvi izboji ostaju sve do sljedeće godine. Na kori grana ili debla vide se nešto ulegnute tamne pjege u kojima je tkivo u početku mekano, a zatim se osuši i često raspuca (rak-rane). Na bolesnim mjestima pojavljuju se kapljice bakterijskog eksudata (sluz) prvo prozirne, a kasnije jantarne boje. To je izvor zaraze u sljedećoj godini. Bolest se javlja i na plodovima – pjege smeđe boje i bakterijski eksudat. Kod krušaka plodovi se mogu osušiti i slično kao kod Monilije “mumije” ostaju na granama.

Suzbijanje

Nije lagano jer posve učinkovitih mjera nema. Preporučuje se redoviti pregled nasada kako bi se zaraženi plodovi iznijeli iz voćnjaka te uočile promjene na granama i deblu. Bolesne grane treba odrezati najmanje 20 cm ispod mjesta na kojem se vide simptomi. Na deblu treba odstraniti zaraženi dio i ranu premazati voćarskim voskom ili 2% otopinom fungicida na osnovi bakra. Sve lišće (u jesen), odrezane grane i plodove treba sakupiti i spaliti. Škare i pile kojima se reže treba prilikom svakog zahvata sterilizirati potapanjem u 90% alkohol ili u varikinu. Danas ima više fungicida koji se mogu koristiti u zaštiti, ali tek nakon provedenih opisanih mjera. Vrlo osjetljive voćke su dunja i mušmula, neke sorte krušaka dok su jabuke manje osjetljive (ali i na njima štete mogu biti velike).

Trulež plodova, sušenje mladica i plodova – Monilia fructigena, Monilia laxa

Trulež plodova pretežito se javlja na jezgričavom voću (jabuka, kruška, dunja) i uzrokuje ju M. fructigena. Monilia laxa uglavnom izaziva sušenje mladica i cvjetova koštičavog voća (trešnje, višnje, breskve, kajsije, šljive). To ne znači da se na koštičavom voću ne javlja trulež plodova. Dapače, taj tip bolesti može biti vrlo štetan. Na pokožici plodova razvijaju se smeđe pjege ispod koje meso ploda također mijenja boju. Na pjegama se pojavljuju kroz neko vrijeme žućkasto-smeđe nakupine sporonosnih organa poredanih najčešće u koncentrične krugove. Zaraženi plodovi ili potrunu ili se osuše i ostaju na stablima kao “mumije”. Takvi plodovi su izvor zaraze u sljedećoj godini. Sušenje mladica javlja se u cvjetanju ili iza cvatnje. Cvjetovi naglo posmeđe i osuše se, a to se proširi i na mladice. U punoj vegetaciji mogu se vidjeti stabla s puno osušenih mladica bez roda.

Suzbijanje

Ukloniti sve zaražene plodove (trule i “mumije”), voditi računa o drugim bolestima i štetnicima koji mogu ozljediti plodove koji tako postaju pogodna sredina za razvoj. Koštičavo voće ne podnosi jaču rezidbu pa se ona ne preporučuje, ali ju kod jezgričavog voća treba provoditi. Fungicidi se ne koriste no kada se npr. jabuke štite od krastavosti djelomično se suzbija i Monilia.

Siva pjegavost lista kruške (Mycosphaerella sentina, Septoria pyricola)

To je bolest koja se najčešće javlja na samoniklim ili zapuštenim kruškama po okućnicama i vikendicama, te starim i zapuštenim voćnjacima. Bolest se također javlja tamo gdje se na kruškama ne provodi zaštita od krastavosti, posebno u uvjetima kišnih proljeća. Zaraze su jake i listovi mogu biti tako oštećeni da otpadaju već u ljeto. Posljedica je defolijacija voćke, odnosno potpuno gubljenje listova. Takve voćke ulaze oslabljene u zimu, nedozrelih mladica i pupova te slabog ili nikakvog roda iduće godine. Moguće je da takva voćka kasnije opet potjera krajem ljeta ili početkom jeseni i takva nepripremljena dočeka zimu šta rezultira dodatnim iscrpljivanjem i neotpornošću na mraz i zimske uvjete. Osim na kruški, bolest se može pojaviti na dunji, pa čak i na jabuci u iznimnim slučajevima. Neke sorte krušaka napada manje, neke više. Posebno su osjetljive Boskova bočica, Viljamovka i Anjou. Kiefferova (Citronka) je relativno otporna na ovu bolest. Bolest napada jedino lišće. Vrlo rijetko na nekim sortama može doći do zaraze i na plodovima u vidu sivkastih pjega unutar kojih se razabiru crne sjajne kuglice – piknidi.

Na zaraženim listovima pojavljuju se sivkaste pjege promjera 2-3 mm. Pjege mogu biti brojne. Neke se čak mogu i spojiti međusobno. Nastale pjege smanjuju lisnu površinu, stoga je asimilacija slabija i ako ne dođe do otpadanja listova. Listovi otpadaju kod jačih zaraza. Znaci bolesti mogu se primijetiti od sredine lipnja do kraja vegetacije.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.