Kisela trulež

151

Vrsta Drosophila suzukii je egzoticna octena mušica podrijetlom iz Japana, a za razliku od ostalih vrsta roda Drosophila koje većinom napadaju prezrele, trule, oštećene ili otpale plodove, novo proširena vinska mušica pjegavih krila oštećuje plodove u zriobi uzrokujući ekonomske gubitke u vinogradarskoj i voćarskoj proizvodnji.

Budući da se radi o vrsti octene muhe koja se ubrzano širi i uzrokuje značajne štete u koštičavom voću na području Amerike i Kanade, Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (EPPO) je vrstu ocijenila kao potencijalno štetnu u svim europskim i mediteranskim zemljama.

Pored grožđa u poljoprivrednoj proizvodnji je zabilježeno da još oštećuje kivi, kaki, smokvu, jagodu, jabuku, trešnju, šljivu, breskvu, krušku, malinu, kupinu i borovnicu.

Danas je u svijetu poznato oko 3.000 vrsta roda Drosophila, a vinska mušica pjegavih krila Drosophila suzukii je jedna od dvije iz tog roda koje imaju status biljnog štetnika. Zašto? Ženke ove nove vrste oštrom leglicom oštećuju nježnu kožicu ploda ili grožđanih bobica i odlažu jaja neposredno ispod nje. Bijele ličinke se ubušuju u plod i razaraju njegovu unutrašnjost. Vrlo brzo napadnuti plodovi propadaju na mjestu gdje se hrane ličinke, a naknadno ih nasele i razaraju različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije) uzrokujući trulež.

Osim kultiviranih biljaka iz jagodičastog, koštičavog i jabučastog voća, te vinove loze, ova štetna vinska mušica pjegavih krila napada i brojne nekultivirane (samonikle) biljke. Gospodarski značajne štete su zabilježene na plodovima trešnje, šljive, breskve, borovnice, maline, kupine, jagode i na bobicama vinove loze. Opisana je štetnost na trešnjama u Japanu do 75%! Odrasli oblici su vrlo slični vinskoj mušici Drosophila melanogaster, veličine su svega 2 do 3 mm, žuto-smeđe boje, crvenih očiju.

Važno je istaknuti da mužjaci imaju tipičnu crno-sivu pjegu na vrhu prozirnog krila. Takvih mrlja na krilima ostalih europskih vinskih mušica nema (ili su drugačije pozicionirane ili su drugačijeg oblika). Osim toga, mužjaci na prednjim nogama imaju dvije tamne pruge u obliku češlja.

Ženke za razliku od mužjaka nemaju niti mrlje na krilima niti tamne pruge u obliku češlja na prednjim nogama, te se vrlo lako mogu zamijeniti s ostalim vrstama vinskih mušica. Ipak, mogu se razlikovati od srodnih Drosophila vrsta jedino na osnovi oblika leglice. Na stražnjem dijelu zatka one imaju leglicu u obliku pile, koja im služi za rezanje kožice ploda i odlaganje jaja.

Štetnik prezimljuje kao odrasli oblik na skrovitim mjestima, a pri proljetnim temperaturama većim od 10 °C postaje aktivan, no više im pogoduje temperatura zraka između 20 i 30 °C. Lokalno se može dobro širiti letom, ali veće udaljenosti prevaljuje trgovinom zaraženih plodova. Trenutno još nije poznato širi li se sadnim materijalom bez plodova. U optimalnim uvjetima ovaj štetnik može razvijati do 15 generacija godišnje, a životni ciklus pritom traje svega 10 dana. Ženke aktivno traže plodove domaćina koji sazrijevaju, zarezuju ih svojom pilastom leglicom, pa na taj način mogu odložiti dnevno 7 do 16 jaja. Male, bijele, ličinke bez glave i bez nogu se hrane u unutrašnjosti plodova, te se kukulje u tlu ili napadnutim plodovima.

Zaštita od grožđanih moljaca, insekticidima kratke karence, zasigurno će smanjiti štete i od ovih novih štetnika.

U Hrvatskoj ne postoje registrirani insekticidi za suzbijanje ovih novih štetnika Drosophila suzukii te Carpophilus hemipterus, ali na njih djeluju neki od insekticida koji se primjenjuju za suzbijanje grožđanih moljaca. Prema svjetskim registracijama ovi se štetnici uspješno suzbijaju insekticidima na osnovi spinosada (LASER), koji je dozvoljen u ekološkoj proizvodnji, klorantraniliprola (CORAGEN) i cipermetrina (CYTHRIN MAX).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.