Odabir ovaca za proizvodnju mlijeka

2608

Mliječno ovčarstvo karakteriziraju uzgoji ovaca, uglavnom u predjelima gdje su one i nastale autohtone pasmine, s obzirom na veće zahtjeve u smještaju i klimi.

ovca

Ta pasminska skupina ovaca ima dominantnu proizvodnju mlijeka, dobru proizvodnju mesa i relativno visoku plodnost te nešto lošiju kvalitetu vune. Osim istočnofrizijske pasmine, u mliječne pasmine ovaca ubrajamo talijanske pasmine sardu (sardinijska ovca) i komisanu te francusku pasminu lakon, grčku pasminu čios i izraelsku pasminu avasi. U Republici Hrvatskoj uzgaja se u nešto većem broju istočnofrizijska ovaca te sarda i komisana, dok drugih mliječnih pasmina nema.

Uzgoji tih pasmina poslužili su za oplemenjivanja domaćih pasmina ovaca (paške i istarske), s ciljem povećanja mliječnosti, a istočnofrizijska ovca uglavnom se drži u čistim stadima (30-50 grla). Međutim, kod nas se uzgajaju i druge pasmine koje imaju dvojni ili trojni proizvodni pravac, u koji je uključena i proizvodnja mlijeka i to travnička pramenka, sve otočke pramenke (paška, creska, krčka, dalmatinska, dubrovačka, istarska, rapska) te cigaja. S obzirom na zastupljenost uzgoja mliječnih pasmina ovaca u Slavoniji i Baranji, pozornost će se usmjeriti na osnovne karakteristike istočnofrizijske, travničke pramenke i cigaje.

Istočnofrizijska ovca

Područje nastanka te pasmine je istočna Frizija, koje obiluje nizinskim predjelima (polderi) pretvorenima u pašnjake s visokom vlažnosti zraka te bujnom i bogatom pašom. Ovce te pasmine imaju veliku i grubu glavu s izraženim nosnim profilom te dosta izražene suzne jamice i krupne oči. Uši su joj dosta duge i okrenute prema naprijed. Pasmina nije rogata. Tijelo joj je obraslo vunom bijele boje, dok su glava, uši, donji dio nogu, rep te područje oko sjedne kosti obrasli tankom dlakom. Koža je te pasmine tanka, elastična, ružičaste boje. Trup joj je srednje dug, dosta širok i dubok, s fino zaobljenim rebrima. Noge su visoke i jake. Vime im je dobro razvijeno, s izraženim sisama, pogodno za strojnu mužnju. U laktaciji koja traje 7 mjeseci daje 500-600 kg mlijeka i ubraja se u najmliječnije pasmine ovaca u svijetu.

Prosječna dnevna proizvodnja mlijeka je oko 3 kg. Pasmina je vrlo ranozrela i visoke plodnosti (200-300%). Visina do grebena u ovaca je 75-80 cm, a u ovnova 80-85 cm. Tjelesna je masa ovaca 65-95 kg, a ovnova 100-120 kg. Tijelo joj je prekriveno poluzatvorenim do zatvorenim runom, a prosječni je godišnji prinos vune 4-5 kg. U našim uvjetima proizvodnost je te pasmine nešto niža. U laktaciji dugoj 221 dan, proizvele su 365 kg mlijeka, s 5,7% masti.

Travnička pramenka

Ubraja se u pasmine kombiniranoga pravca, za proizvodnju mlijeka i mesa. Pasmina je nastala u okolici Travnika, na padinama planine Vlašić, u središnjoj Bosni. Zbog toga je često nazivaju vlašićka ili dubska ovca. U naše je krajeve došla 1992. i 1993. godine s izbjeglim Hrvatima iz srednje Bosne i Hercegovine. Najveća stada u našoj zemlji stacionirana su u zapadnoj Slavoniji (Slatina, Daruvar, Voćin) i Lici (Otočac, Udbina, Korenica, Vrhovine). Tjelesna je masa ovaca 70 kg, a ovnova 75 kg. Čvrste je tjelesne građe, s dugom leđnom linijom i dugim repom. Ima čvrste i jake noge, s dobro razvijenim papcima crne boje. Tijelo joj je obraslo otvorenim runom sastavljenim od dugih, šiljastih pramenova bijele boje, iako ima i crnih i sivocrnih pramenova.

Glava joj je obrasla bijelom dlakom, s nepravilno razbacanim crnim pjegama, s rogovima ili bez njih. Godišnje daje od 2-2,5 kg vune. U laktaciji dužine 253 dana ovce su proizvele 137 kg mlijeka. Plodnost se kreće od 120-140%.

Cigaja

Cigaja se ubraja u najstarije, srednje velike pasmine ovaca trojnoga pravca proizvodnje (meso-vuna-mlijeko). Glavnina uzgoja smještena je u Slavoniji. Glava joj je srednje veličine, uska, s ispupčenim nosnim profilom, koji je osobito izražen u ovnova. Trup i prsa srednje su dužine, duboki i uski. Leđna linija je ravna. Pasmina je bezroga, iako se, i to osobito u ovnova, mogu naći tamni, spiralni rogovi. Uši su velike i poluoborene. Glava, uši i noge obrasli su crnom ili crno-sivom dlakom.

Noge su visoke, razvijenih kostiju, jakih i tamnih papaka. Tjelesna je masa ovaca 60-80 kg, a ovnova 80-120 kg. Visina do grebena u ovaca je 67 cm, a u ovnova 75 cm. Cigaja je obrasla poluzatvorenim do zatvorenim runom, izgrađenim uglavnom od cilindričnih ili ljevkastih pramenova. Tijelo je slabo obraslo vunom, i to po trbuhu, donjem dijelu vrata i nogu. Prosječna je godišnja masa vune 3-5 kg. Plodnost je 110-160%. Porodna je masa janjadi oko 4 kg, a janjad se rađa sa sivomišjom bojom, koja vremenom blijedi. Mliječnost je dobra i u laktaciji od 180 dana daju od 50-150 kg mlijeka.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.