Suzbijanje bolesti na kiwiju

Siva plijesan najčešća je bolest kiwija, javlja se na plodovima, obično ujesen u razdoblju uoči berbe, pogotovo ako vlada kišno i vlažno vrijeme, što je na jugu ujesen kod nas čest slučaj.

Plodovi zahvaćeni sivom plijesni brzo trule i potpuno propadaju. Kao i kod drugih kultura, siva plijesan na plodovima se javlja u obliku karakteristične sivkaste i guste micelične prevlake, koja obilno sporulira stvarajući

Kivika (kivi ili aktinidija) kao voćna vrsta najviše se uzgaja u sredozemnom dijelu naše zemlje (u području oko doline Neretve). Na ovu voćnu kulturu dolazi više bolesti, od kojih su najvažnije siva plijesan, trulež korijenova vrata i bakterijska pjegavost. mase spora ili konidija, koje dalje šire zarazu i na druge plodove u zriobi.

Mjere suzbijanja – kod nas nema fungicida namijenjenih za suzbijanje sive plijesni na kiviku, ali prema svjetskim iskustvima mogu se koristiti fungicidi ili botriticidi kao što su pr. Preparati: Kidan SC, Lupo SC, Sumilex SC 50 FL; Mythos SC, Botril SC, Teldor SC 500 i dr.

Trulež korijenova vrata

Ova polifagna gljivica napada veliki broj kultiviranih biljnih vrsta, uzrokujući nekroze i truleži kore i kambija, najčešće u zoni korijenova vrata, po čemu je bolest i dobila ime. Kao rezultat napada bolesti posve mogu propasti i uginuti biljke. Na zaraženim biljnim dijelovima razvija se micelij gljive, a intenzivnijem razvoju bolesti pogoduju vlažnost i veće temperature.

Širenje bolesti pomaže i jedan štetnik na korijenu kivike – Cetonia aurata, čije larve napadaju i grizu korijen, čime prenose ovu patogenu gljivu i omogućuju lakšu zarazu. Za suzbijanje kod nas nema registriranih fungicida, ali prema stranim iskustvima dobri rezultati postižu se tretiranjem fungicidnim pripravcima kao što su: Ridomil Gold MZ 86 WP, Aliette WG, Mikal WP, Avi WP, i dr.

Bakterijska pjegavost je bolest koja se javlja najčešće na lišću, ali može i na cvjetovima koje uništi i spali. Fitopatogena bakterija živi kao epifit ili na površini biljnih organa na mnogim biljkama, a razvoju bolesti pogoduje vlažno i kišno vrijeme. Bakterija zarazi biljku putem puči na listu. Na lišću se javljaju nekrotične pjege i palež, pa se bolest nekada naziva i plamenjača.

Mjere suzbijanja – kod nas nema registriranih fungicida, a u svijetu se koristi fungicid na bazi bakra, i to dvaput: jedno tretiranje u razdoblju nakon opadanja lišća i jedno tretiranje u razdoblju 10 – 15 dana prije buđenja pupova.

U vegetaciji se ne smije tretirati fungicidima na bazi bakra, jer može doći do fitotoksičnosti biljke.