Održavanje zemljišta u voćnjaku

Kod rodnih voćaka žile se proširuju izvan projekcije krune. Zato se njega zemljišta mora sastojati u tome da se stvore povoljni uvjeti za razvoj korijenovog sistema i za maksimalno osiguranje voćaka hranljivim materijama.

Kao što je već reĉeno, dok se krune voćaka ne sastave, u njihovim međuredovima možemo uzgajati razne poljoprivredne kulture. Kod starih voćaka zemljište među redovima je zasjenjeno i mnoge poljoprivredne kulture ne mogu uspevati. Zato u starijim voćnjacima zemljište svake godine treba održavati u crnom ugaru ili zatraviti.

Ĉesto se između redova voćaka koje su u plodonošenju gaje i povrtarske kulture — crveni patlidžan, kasni krumpir i sl. Ali agrotehnika crvenog patlidžana se ne poklapa sa agrotehnikom voćaka. Crveni patlidžan treba u toku ljeta zalijevati 15—18 puta, dok voĉke samo 5—6 puta. Zato je bolje da se za povrtarske kulture izdvoji posebna parcela.

U jesen zemljište u voćnjaku treba prekopati na dubinu 20—25 cm. Kod jesenskog kopanja-oranja zemljište treba usitnjavati jer neusitnjene bolje nagomilavaju vlagu preko zime. Obrada se izvodi ašovom ili dubokim oranjem.

Pri obradi zemljišta oko šljiva, višanja i dunja, dubina mora biti 4—5 cm manja, pošto je kod ovih vrsta korijenov sistem dosta plitak.

U proljeće zemljište treba usitniti, ali ne prevrtati zemljište. Proljetna obrada se vrši do dubine 10—12 cm. Obrada zemljišta oko voćaka u vrijeme proljeća i ljeta izvodi se najmanje 3—4 puta, a u međuredovima 1—2 puta. Kultiviranje se prekida krajem kolovoza, da bi se stablo što bolje spremilo za zimu.

Ako se površina između redova voćaka zatravi, onda se zemIjište oko voćaka obrađuje 2—3 puta u toku ljeta. Od višegodišnjih trava najviše se koristi crvena djetelina, koja daje u sezoni tri otkosa.