Breskvin moljac

1198

Breskvin moljac prvenstveno pravi štete na breskvi i nektarini, premda je uočeno kako napada i ostale koštičave voćke-šljivu, marelicu, višnju i trešnju.

breskva

Do sada je on klasiran kao štetnik čije se gusjenice ubušuju isključivo u izboje breskve i nektarine, dok na ostalim voćnim vrstama njegove kasnije generacije oštećuju plodove izazivajući njihovu „crvljivost“.

Breskvin moljac (Anarsia lineatella Zell.) našim je voćarima dobro znan štetnik koji tijekom ranog proljeća redovito čini štete u nasadima koštićavih voćaka. Ipak, posljednjih godina uočeno je kako štete pravi i na voćnim vrstama koje nisu njegov „tipičan domaćin“. Međutim, breskvin moljac, osim što se pojavljuje i na ostalim voćnim vrstama, na našem području ima i veći broj generacija (4-5).

Breskvin moljac prezimi kao mala gusjenica u račvama grana, odnosno u ležištima na kori. Gusjenice rano u proljeće napuštaju svoja zimska skloništa odmah pričinjavajući štete na voćkama hraneći se njihovim nabubrelim pupovima, a da bi se kasnije ubušile u vršni dio mladih izbojaka. Gusjenice mogu upropastiti veći broj izbojaka prelazeći iz jednog u drugi. Usljed napada izboji počinju venuti dok lišće na njima počinje žutiti. U toj fazi gusjenicu možemo još uvijek pronaći u unutrašnjosti izboja.

U kasnijoj fazi izbojci venu i potpuno se osuše pa u njihovoj unutrašnjosti gusjenicu ne nalazimo iz razloga što se ona ubušila u novi, neki od susjednih izbojaka. Da se radi o spomenutoj gusjenici, uočit ćemo jer ona ima čokoladnosmeđu boju s karakterističnim blijedoružičastim intersegmentarnim kožicama. Gusjenica može doseći dužinu i do 14 mm. S druge strane, leptir breskvinog moljca ima sivu boju dok njegov raspon krila iznosi 14-15 mm. Kao što smo već naveli, štetnik ima nekoliko generacija od kojih prve napadaju izboje, dok ostale, nakon formiranja napadaju plodove.

Zbog potrebe tretiranja pred pojavu svake generacije suzbijanje breskvinog moljca je prilično otežano. Stoga se prakticira uklanjanje napadnutih provenjelih izboja jer je u njima još uvijek prisutna gusjenica. U cilju suzbijanja ovog štetnika nužno je provoditi zimsku zaštitu primjenom uljanih pripravaka a sve kako bi se smanjila brojnost malih gusjenica koje prezimljuju na granama. S druge strane, tijekom vegetacije preporuča se korištenje insekticida na osnovi dimetoata (Chromogor 40, Perfekthion), alfacipermetrina (Fastac 10 SC, Direkt 10 SC), deltametrina (Rotor 1,25 EC, Decis 1,25 EC) i dr.

Ipak, prva tretiranja u proljeće prakticiraju se uglavnom u mladim nasadima gdje je cilj onemogućiti znatnije oštećivanje izboja, što pak u starijim nasadima nema veći značaj. Drugim riječima, u takvim starijim nasadima treba prakticirati tretiranja u svrhu zaštite plodova iz razloga što gusjenice izgrizaju meso ploda bušeći sve do koštice. Takvi plodovi postaju tržno potpuno neupotrebljivi.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.