Sve što trebate znati o goji bobicama

2082

Malena goji bobica je jedna od najmoćnijih biljaka u svijetu. Goji bobica (lat. Lycium barbarum) je drvenasta grmolika biljka koja daje visokoenergetski plod bobičasto–čokoladnog okusa.

goji-bobice

Raste na Himalajama gdje se koristi već stoljećima ne samo u kuhinji nego i u medicini. Nazivaju ih također „sretne bobice“ ili „crveni dijamanti“.

U Engleskoj su goji bobice postale poznate od 18. stoljeća gdje su se koristile u kuhinji i kao ukras. Početkom 21. stoljeća njihova popularnost raste, kada rezultati medicinskih istraživanja potvrđuju njihov utjecaj za zdravlje.

Goji bobice su danas najpoznatija superhrana u svijetu. One se nalazi na prvom mjestu američke ljestvice ORAC koja mjeri antioksidacijska svojstva hrane. Što je položaj na ljestvici viši, tim hrana ima veću sposobnost uništavanja slobodnih radikala koji narušavaju zdravlje i ubrzavaju proces starenja.

Goji bobice pripadaju porodici pomoćnica (Solanaceae). Bliski rođaci ovoj kulturi su kod nas vrlo rasprostranjene povrtne kulture kao rajčica, patlidžan, krumpir. U Americi se ubrajaju u plodovito povrće, zajedno s rajčicom i krumpirom, dok je u Hrvatskoj ova kultura svrstana u voće. Najveći svjetski proizvođač goji bobica je Kina gdje se uzgaja na ukupnoj površini od 82 tisuće hektara, na poplavnim plantažama duž Žute rijeke (Huang Ho), treće najduže rijeke u Aziji, a uzgajaju se više od 700 godina. Kineska proizvodnja u 2013-toj godini bila je 50 tisuća tona, što je 45% ukupne svjetske proizvodnje goji bobica.

Kad dozriju, bobice su osjetljive i moraju se pažljivo brati. Nakon berbe stavljaju se u posebne okvire, gdje se onda suše ili na suncu ili mehaničkom dehidracijom koja se sastoji od progresivnih serija topline tijekom 48 sati. Glavni svjetski izvoznik je također Kina, čiji je ukupni izvoz 2014. godine bio 120 milijuna američkih dolara. To je proizvodnja dobivena od 82000 hektara nacionalne proizvodnje, uz ukupni prinos od 95000 tona.

Goji je trnovita, drvenasta, originalno grmolika biljka. Kultivacija i orezivanje se obavlja do 1-3 metra visine. Plod je malen, jajastog oblika, dužine do 2 centimetara, crvene boje. Što se pH tla tiče, naišli smo na oprečne informacije, od toga da preferira neutralna tla, pH 6,5-7,0 do toga da preferira pH 8. Najbolji uzgoj je na tlima koja su lagana, bogata humusom i dobro navodnjavana, na mjestima s puno sunca. Mogu se uzgojiti iz sjemena i vegetativno. Uzgojem, kroz nekoliko godina, došlo se do zaključka da je puno bolja varijanta uzgoja iz vegetativnih dijelova nego sjemena, jer sjemenom dolazi do miješanja genetskog materijala i ne možemo biti sigurni kako će se to odraziti na rodnost i rast. Ako se razmnožavaju iz sjemena, uzgoj je sličan kao kod rajčice.

Mlade biljke su u početku vrlo osjetljive i različitog rasta pa se prvu godinu mogu uzgajati u plastenicima nakon čega se stavljaju na polja. Sadnja se općenito preporuča u proljeće nakon što prestane opasnost od mraza. Nakon presađivanja za njegu nasada preporuča se malčiranje kako bi se smanjila zakorovljenost, odnosno kompeticija mladih biljaka i korova. Osim toga malčiranjem se održava temperatura. Navodnjavanje je nužno, pogotovo prve godine, jer se korijenov sustav može lako isušiti, a i voćka je sklona tome da propadne pod utjecanjem nedovoljne količine vlage.

Biljke bi se trebale saditi na razmak 1-2 metra unutar reda i 3-3,5 metara između redova. Na umu moramo imati mehanizaciju koja će biti u nasadu, pa je korisno prilagoditi razmake tome koliko je to moguće.

Što se tiče gnojidbe nema posebnih zahtjeva. U početku je potrebna njega slična kao i za rajčicu. Godišnja količina dušika je 80-100 kg /ha, podijeljeno u tri primjene: kod pupanja, cvatnje i kad sazrijevaju plodovi. Kompost se može koristiti, no mora se paziti na količinu soli. Važno je kroz vegetaciju prihranjivati folijarnim gnojivima i aminokiselinama. Rezidba bi trebala biti takva, da se smanji rast biljke, olakša berba, omogući bolja osvjetljenost, omogući sušenje lišća nakon kiša i omogući rast bočnih grana. Plodovi se nalaze na jednogodišnjim granama, najčešće na onima koje su narasle tijekom jeseni ili proljeća. Grane koje se ne režu, nastavit će rast i neće davati više grana, ni više plodova, dok će one koje se orežu proizvesti više bočnih grana i veće prinose.

Malo je zapravo istraživanja koje kažu koji bi uzgojni oblik bio dobar. No, u nekim krajevima ide se na oblik grma, cilindra, i na tri etaže. Iskustva koja imamo u ovih nekoliko godina, pokazuju da bi oblik grma bio bolje najbolje rješenje iz više razloga. Ova glavna rezidba obavlja se prije kretanja vegetacije, kako bi se osim spomenutih razloga, uklonile duge i tanke grančice, bolesne i suhe grane, te oblikovao uzgojni oblik. Tijekom ljeta obavlja se rezidba u cilju smanjenja porasta glavne grane, čime se potiče rast bočnih grana koje nose plodove. Jedan je od najvažnijih ciljeva te ljetne rezidbe, napraviti sustav otvorene kupole koja omogućava dovoljno sunca.

Nakon 2 godine biljka daje prve plodove, no ako su sađene jednogodišnje sadnice, već nakon godinu dana. Puni prinos bit će 4-5 godina nakon sadnje. Maksimalan prinos u Kini je otprilike 1300 kg/ha.

Biljke prvi puta cvatu u kasno proljeće prema ranom ljetu, a plodovi će početi s dozrijevanjem sredinom ljeta, otprilike 35- 40 dana nakon cvatnje. Iskustva govore da se cvjetni pupoljci pojave kad biljka formira novo lišće, a ti cvjetni pupoljci nalaze se točno ispod novog lista. Nakon što formira list biljka obično formira i bodlju. Drugi puta cvatu krajem polovicom prema kraju ljeta. Berba je slična kao kod uzgoja rajčice. Dozrijevanje traje tokom 2 mjeseca. Za sada se berba obavlja ručno, jer bobice ostavljaju sok i pocrne, ako ih se ošteti ili stisne.

Inače, goji bobice obiluju i zavidnim količinama mnogih drugih spojeva, zbog čega se ubrajaju u superhranu. Imaju izuzetno veliku razinu vitamina C, željeza i mnogih drugih nutrijenata.

Goji bobice sadrže…

– 19 amino kiselina (od kojih je 8 esencijalnih)
– 21 mineral u tragovima, uključujući i antikancerogeni germanij
– više proteina nego cjelovito zrno pšenice (13%)
– više C vitamina od naranče
– kompleks B vitamina neophodnih za pretvaranje hrane u energiju
– vitamin E (rijetko se nalazi u voću, uglavnom u sjemenkama i žitaricama)
– ciperon, koji koristi srcu i krvnom tlaku a ublažava i ženske tegobe
– solavetivon, snažan antigljivični i antibakterijski spoj
– fizalin, aktivan spoj koji štiti od leukemije i hepatitisa B
– betain, koji se koristi da bi jetra proizvodila kolin, spoj koji smiruje nervozu, poboljšava memoriju i štiti od masne jetre. Betain također
– smanjuje rizik od infarkta i štiti DNK
– kompletan spektar antioksidanata karotenoida, uključujući i beta karoten (bolji izvor od mrkve) te zeaksantin (štiti oči). Ovo čini goji bobice najbogatijim izvorom beta karotena od svih poznatih namirnica
– beta-sitosterol, antiupalni agens. Beta-sitosterol se također koristi za snižavanje kolesterola, liječenje spolne nemoći i kod povećane prostate.
– esencijalne masne kiseline, koje su potrebne za održavanje proizvodnje hormona, dobro funkcioniranje mozga i živčanog sustava.

Zbog bogatog sastava, ove čudesne bobice imaju zaista široki spektar djelovanja. Goji bobice…

– jačaju imunološki sustav
– usporavaju proces starenja organizma
– sprečavaju nastanak leukemije i raka
– štite od bolesti srca i krvnih žila
– reguliraju rad mokraćnog sustava
– daju snagu i energiju
– djeluju antibakterijski i antiupalno
– poboljšavaju plodnost kod žena
– štite vid i doprinose ljepšem tenu
– poboljšavaju cirkulaciju
– štite od dijabetesa
– poboljšavaju kvalitetu spermija

Da bi uživali u zdravstvenim dobrobitima goji bobica, potrebno je sasvim mala količina. Preporučena dnevna doza bobica je 10-30 g dnevno. Međutim ne postoji gornja granica u konzumiranju goji bobica. Na primjer u kineskoj medicini uobičajeno se primjenjuje doza od 150 g svježih bobica dnevno.

Nažalost kod nas nećete pronaći svježe goji bobice jer se one brzo kvare. Zato na tržištu postoje sušene bobice ili sok od goji bobica. Dostupne su i u obliku nezaslađene pulpe.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.