Oskoruša je samooplodna voćka

2035

Ispitivanja su pokazala da su pojedina stabla ove skromne voćke starija od 300 godina.

Izvor: Wikipedia

Uglavnom se sadila zbog svog izrazito dekorativnog stabla koje se dobro uklapa u pejzaž svakog vrta ali i zbog toga što u vrućim danima pruža dobru hladovinu i prostor za popodnevni odmor.

Kao što smo već i spomenuli, u prošlosti se oskoruša najčešće uzgajala iz sjemena, što se u velikoj mjeri odražavalo na njen rast. To se, prije svega, odnosi na njen prilično spori rast i dugi period do rodnosti. Na ovaj način uzgojene oskoruše prorodile bi tek u 15 godini. Stoga veći praktični značaj ima uzgoj cijepljenjem, čime oskoruša puno brže raste i prorodi “već” u 7 godini.

Međutim, iako pojedinačna stabla mogu ostvariti urod od čak 800 kg više se uzgajala zbog svog dekorativnog izgleda. Inače, kruškoliki plodovi oskoruše dolaze u grozdovima i imaju veliku hranjivo-dijetoterapeutsku vrijednost a jestivi su tek kada posve omekšaju. Dakle, oskoruša je najbolja kad je sagnjila.

Nije nebitno napomenuti kako je praksa pokazala da ne može svatko uzgojiti oskorušu, odnosno da vlada mišljenje kako oskorušu mogu uzgojiti samo pravi, istinski voćari. Oskoruša se uglavnom uzgaja u vidu pojedinačnih stabla što znači da joj nije potreban oprašivač. Međutim, često se mogu čuti glasine kako je riječ o djelomično samooplodnoj voćki koja za stabilne i redovite prirode zahtijeva oprašivača.

Uzrok ovih neutemeljenih glasina najvjerojatnije leži u činjenici što prilično kasno prorodi te se izostanak plodova potkrepljuje različitim teorijama. Kako ne bi bilo zablude-oskoruša je samooplodna voćka pa joj stoga oprašivač nije potreban. Spomenimo još da se oskoruša može uzgajati i u kontinentalnim područjima.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.