Kovrčavost lista breskve

Kovrčavost lista breskve ne uzrokuje direktno propadanje voćaka, ali dovodi do njihovog slabljenja, što se odražava na urod.

Oslabljene voćke su osjetljivije na niske temperature i napad drugih patogena.

Opis simptoma

Listovi – plojka (najčešće dio plojke) je deformirana, neravna, nakovrčana, po čemu je bolest i dobila ime
– nabrekline su najprije žuto-zelene boje, a kasnije poprimaju ružičastu i ljubičastu nijansu, te
naposljetku taj dio lista dobiva smeđu boju
– ako je vrijeme vlažno, na gornjoj strani lista javlja se sivkasta prevlaka sporonosnih organa
– jače zaraženo lišće tijekom svibnja i početkom lipnja otpada

Mladi izboji – mogu biti zaraženi samo dok su zeleni i mekani
– zadebljali su, nepravilnog rasta
– često se na njima javljaju male tumoraste izrasline i smolotok
– ne sazrijevaju, te je velika mogućnost smrzavanja zimi

Cvjetovi – deformiraju se, osuše i otpadaju

Plodovi – samo u nekih sorata javlja se zaraza plodova

– zaraženi dijelovi ploda deformiraju se u vidu ispupčenja, koja su najprije zelene boje, a kasnije poprimaju ružičastu ili tamnocrvenu boju

Biologija bolesti:

– na površini zaraženih plodova i deformiranih, zadebljalih listova, formiraju se sporonosni organi gljive tzv. askusi
– u askusima nastaju spolne spore – askospore
– askospore se dalje razmnožavaju pupanjem i daju novu generaciju spora – konidije koje se svrstavaju u blastospore
– askospore, kao ni blastospore ne mogu izvršiti infekciju u istoj vegetaciji, jer tkivo domaćina starenjem postaje otporno na djelovanje patogena
– blastospore pupanjem daju novu generaciju blastospora
– kišom i vjetrom blastospore dospijevaju u pukotine kore izdanaka, te između ljuskica pupova, formiraju debelu stijenku, te tako prezime
– u proljeće, za prohladnog i vlažnog vremena, u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova, spore kliju i inficiraju isključivo mlado i nediferencirano tkivo listova i cvjetova

Mjere zaštite u borbi protiv kovrčavosti lista

Zaštita od ovog oboljenja vrlo je složena i sastoji se od čitavog niza preventivnih i sanitarnih mjera. Prilikom sadnje treba odabrati sorte koje su otporne ili djelomično otporne. Već tokom proljeća treba skupiti zaraženo lišće i plodove, orezati zaražene mladice i ukloniti ih iz voćnjaka. Stabla treba navodnjavati tokom vegetacije. Ukoliko dođe do ponovnog listanja, stabla breskve treba pognojiti dušičnim gnojivom i ukloniti suvišne plodove da se biljka ne iscrpljuje, kako bi imala snage da stvori pupoljke za sljedeću godinu.

U jesen se sakuplja i spaljuje zaraženo lišće, orezuju zaraženi mladari. Tada se vrše i tretiranja breskve u cilju smanjenja inokulacijskog potencijala. Kod nas se redovna zaštita breskve vrši nekim bakrenim preparatom. Drugo tretiranje se vrši tijekom proljeća prije pucanja pupoljaka i najavljene kiše.Tretiranja treba izvršiti u danima bez vjetra. Tijekom proljeća mogu se izvršiti dva prskanja pred bubrenje pupoljaka i u fazi “mišijih ušiju”.

Za tretiranje breskve može se koristiti i smješa gline i kreča u omjeru 4:1 i koncentraciji gline 3 do 5%. Otopina gline se miješa sa krečnim mlijekom. U 100l vode dodaje se 3,5kg gline i 0,9kg kreča. Glina se miješa u odvojenoj posudi sa 90l vode. U međuvremenu se pripremi krečno mlijeko od 10l vode i 0,9kg hidratiziranog kreča. Otopina gline se sipa u tankom mlazu u krečno mlijeko uz stalno miješanje. Pravilno pripremljena smjesa treba imati neutralnu reakciju. Preparat se ne smije ostaviti za kasniju upotrebu jer mijenja svoje karakterisitke. Ovaj preparat smanjuje onečišćenje životne sredine i smanjuje trošak zaštite. Glina je po svom sastavu puna mineralnih tvari i poboljšava fizičke, kemijske i biološke osobine biljaka.

Postoje i preparati koji se zasnivaju na antagonističkom odnosu gljivica Pseudomonas aureofaciens i Trichoderma lignorum. Ove gljivice se natječu za podlogu sa Tafrinom deformans, izlučuju antibiotike i druge biološki aktivne tvari koje sprečavaju rast mnogih vrsta patogena i inhibiraju njihovu reprodukciju.