Zanimljivosti o jagodi

Jagoda (lat. Fragaria × ananassa Duch.) je najznačajnija jagodasta voćna vrsta iz više razloga: lako se razmnožava vriježama, rano prorodi (najčešće u prvoj godini nakon sadnje), rano dozrijeva (već u svibnju) kada je tržište slabo opskrbljeno svježim voćem, daje vrlo kvalitetne plodove koji se mogu iskoristiti u različite svrhe.

Također, jagoda brzo vraća uložena sredstva u proizvodnju i veoma je rentabilna voćna vrsta, osobito ako se uzgaja na suvremeni način u blizini velikih gradova.

Višegodišnja je zeljasta i grmolika biljka koja živi pet do šest godina. U intenzivnom uzgoju nakon dvije do tri godine se preporučuje zasaditi novi nasad jer kvantiteta i kvaliteta plodova nakon druge godine opada. U sistematici bilja svrstava se u porodicu Rosaceae (ruže). Do danas je opisano 47 vrsta jagoda, no najveći značaj ima njih 12 koje su prema broju kromosoma svrstane u 4 grupe:

• diploidne vrste (2n=2x=14): Fragaria vesca L. (šumska jagoda), F. viridis Duch., F. nilgerrensis Schlect, F. daltoniana J. Gay, F. nubicola Lindl. ex Lacaita
• tetraploidne vrste (2n=4x=28): F. moupinensis Card., F. orientalis Losink
• heksaploidna vrsta (2n=6x=42): F. moschata Duch.
• oktaploidne vrste (2n=8x=56): F. virginiana Duch. (virdžini jska jagoda), F. chiloensis Duch. (čilean ska jagoda), F. ovalis Rydb. (ovalna jagoda), Fragaria × ananassa Duch. (vrtna jagoda)

Vrtna jagoda nastala je križanjem čileanske i virdžinijske jagode – dviju geografski udaljenih i polimorfnih, oktaploidnih vrsta i zahvaljujući toj udaljenoj hibridizaciji vrtnu jagodu karakterizira prilagođenost veoma različitim ekološkim uvjetima. Iz tog razloga vrtna jagoda se može naći kultivirana od suptropa preko područja s umjereno kontinentalnom klimom pa sve do južne granice Arktika na sjeveru. No treba imati na umu da su mnoge sorte vezane za mjesto nastanka i ističu se uskom ekološkom valencijom pa se mogu uspješno uzgajati jedino u određenim ekosredinama.

U Hrvatskoj se jagoda uzgaja, s više ili manje uspjeha, u svim krajevima.

Jagoda je bogata vodom (90%), siromašna šećerom (10%), celulozom i masnoćama – to je jedno od najmanje kaloričnih voća (samo 35 Kcal na 100 g)! Pa tako može ući u program svake dijete za mršavljenje.

Jagoda je posebno važna jer obiluje vitaminima koji stimuliraju naš imuno-sustav. Posebno je bogata vitaminom C (količina odgovara jednoj naranči).

Svježe ubrane jagode nisu samo najukusnije, nego i sadrže vitamine i minerale neophodne našem organizmu (bez obzira što jagode sadrže skoro 90% vode), a pomažu odstranjivanje otrova iz tijela. U razdoblju zrenja jagode u sebe uvlače antocijanine, crvena bojila koja u sebi sadrže karotene i čuvaju osjetljivi plod od tvari i bakterija koje bi mogle uništiti biljne stanice. Prema nekim istraživanjima jagode vode po svojim antioksidantnim svojstvima na listi od 40 vrsta voća i povrća, u kojoj se nalaze špinat, kupine i borovnice.

– sadrže i katehine (tanin) koji djeluje antibakterijski;

– bogate su folnom kiselinom (važnom za stvaranje krvi i rast stanica);

– bogate su kalijem;

– izuzetno su bogate manganom, supermineralom koji je potreban čitavom metabolizmu, a osobito za kosti i krvi, hrani živce i mozak, opskrbljuje kožu pigmentima, a najvažnije je što potiče proizvodnju hormona u štitnjači,

– lišće i korijenje jagode sadrži djelotvorne tvari koje se koriste u farmakologiji;

– ne sadrže natrij (sol);- potpuno su bez masti;

– sadrži mnogo dijetalnih vlakana;

Ali, oprez, jagoda spada u namirnice koje oslobađaju histamine: otpuštajući histamin u organizam, izaziva, kod osoba s predispozicijom, pojavu alergija, osobito urtikariju, s kojom se treba boriti na način da priviknemo organizam da se jedu jagode (naravno postepeno…)! Zato bi bilo preporučljivo uzimati jagode iz bio uzgoja, te svakako prije konzumiranja dobro oprati u hladnoj vodi i pod laganim mlazom. Također osobitu pozornost treba obratiti pri kupnji uvoznih jagoda, koje svojim “ogromnim plodovima”, intenzivno crvenom bojom govore o tome da su tretirane i obrađivane.

Proljeće i ljeto je doba jagoda jer krajem ožujka iz staklenika stižu prve crvene, sočne, primamljive jagode koja cijelo ljeto mame svojim mirisom, bojom i obiljem zdravlja. Pored divlje šumske jagode, postoje još i brojne druge uzgojene vrste s velikim i raznim oblicima plodova, kao i vrtne jagode – mjesečarke.

Jagode se vrlo rijetko pripremaju kuhanjem, osim ukoliko ne pripremate džem ili marmeladu. Na isti način možete koristiti i šumske jagode, koje su rafiniranije i aromatičnije od kultiviranih jagoda.

Jagode možete kupiti u mjernim posudicama ili prema željenoj težini u supermarketima i na tržnici. Pri kupnji obratite pozornost na sljedeće: trebaju imati peteljke, te zrele, sočne i crvene plodove bez bijelih ili zelenih vrhova.

Neoprane jagode čuvajte u hladnjaku do dva dana. Oprane jagode možete i zamrznuti tako da ih stavite u jednom sloju na tacnu, posipate šećerom i ostavite da se zamrznu. Tek nakon toga spremite ih u plastične vrećice. S obzirom da voće sadrži visok postotak vode i osjetljive komponente arome, njihovo je čuvanje u tom obliku otežano.