Abonos – vječno drvo

3991

Fizičke osobine abonosa karakterizira iznimna čvrstoća, tvrdoća, velika specifična težina i izuzetna otpornost na vanjske nametnike. Zbog te osobine, ovo drvo je vječno.

Kao drvo abonos je izloženo dugogodišnjem djelovanju vode, što je u načelu promijenilo njegova mehanička i kemijska svojstva. Najznačajnija karakteristika mu je starost.

Potječe iz nizinskih šuma hrasta lužnjaka i nastaje procesom prirodne humifikacije. Promjena boje (od svijetlosmeđe do crne) nastaje kao posljedica procesa razgradnje sastojaka drva, koja nije uvjetovana prisutnošću mikroorganizama, već zajedničkim djelovanjem više čimbenika u vodi te spajanjem soli željeza u drvu i trijeslovine u drvu. Prema intenzitetu boje, količini soli željeza u drvu te metodom C-14, uz pomoć radioaktivnog izotopa ugljika, određuje se starost drveta. Uzorci drva šalju se na analizu u laboratorij ovlaštenih institucija koje za to izdaju i certifikat o njegovoj starosti. U Hrvatskoj za obavljanje takvih poslova nadležan je Institut Ruđer Bošković u Zagrebu.

Koristeći se podatcima iz literature saznajemo zanimljive podatke o vađenju abonosa u našoj zemlji. Tako Krunoslav Arač u Šumarskom listu iz 1992. piše članak o vađenju abonosa hrasta lužnjaka iz rijeke Drave. Zahvaljujući niskom vodostaju rijeke izvađeno je čak nekoliko stabala impozantnih dimenzija. Jedno od stabala bilo je dugo 13 metara i prsnog promjera 145 cm. Doc. dr. Adica Sliepčević u Šumarskom listu iz 1971. spominje da su 1954. prigodom regulacije toka rijeke Krapine i njenih pritoka nađena veća i manja debla abonosa hrasta lužnjaka.

Godine 1959. prigodom kopanja bagerima korita rijeke, na području oko sela Ivanca (1 km uzvodno od zaprešićkog mosta) pa sve do Bedekovčine, na dubini od četiri metra pronašli su stabla abonosa hrasta lužnjaka. Prema napravljenoj analizi, utvrđeno je na jednom uzorku drveta starost od 920 godina. Jedan od najstarijih primjeraka abonosa pronađen je u rijeci Savi kod Orašaja, starosti čak 8290 godina, piše dr. sc. Tomislav Dubravac. Te podatke potvrdila je analiza napravljena u Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, a potvrdio ju je laboratorij u Japanu (Tokio). Na Savi kod Orašja prvi primjerci abonosa izvučeni su iz rijeke 1998. na dubini od šest do osam metara.

Postupak vađenja abonosa iz rijeke vrlo je zahtjevan. Pri tome ima veliku ulogu ronilac, koji mora točno označiti mjesto gdje se nalazi željeno stablo predviđeno za vađenje. Vađenje iz rijeke obavlja se zračnim padobranom. Skladištenje treba provoditi vrlo oprezno, da ne bi drvo naglim sušenjem na zraku popucalo. Stoga se izvađeno drvo prska zbog vlažnosti,a posebnim se postupkom sprječava njegovo isušivanje.

Reže se u furnir debljine 0,6 mm te koristi kako smo to već napomenuli u uvodu u mnoge svrhe. U stolariji za izradu namještaja, ali se od njega izrađuju i kutije za nakit, klupe, stolice i sl. Koristi se mnogo u kiparstvu, za izradu skulptura, posebno u Irskoj, ali i u drugim zemljama. Od abonosa se izrađuju i dijelovi glazbala, violina, gitara i sl.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.