Žuta šumarica

Žuta šumarica (Anemone ranunculoides) je šumska zeljasta trajnica iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae), rasprostranjena na području gotovo cijele kontinentalne Europe, rijetko u Mediteranu, a nalazimo je u Sibiru i na Kavkazu.

Stabljike su gole ili neznatno dlakave, a rastu iz vodoravnog, valjkastog i smeđeg podanka (rizoma). Prizemni list nedostaje ili se razvija jedan trodijelni na dugačkoj peteljci. Režnjevi su duboko usječeni, izduženo jajasti ili duguljasto lancetasti, na rubu krupno napiljeni. Ovojni listovi s peteljkama smješteni su u pršljenu od po tri lista, koji su duboko, do osnove trodijelni. Sjajnožuti cvjetovi – vi su pojedinačni ili po dva zajedno (rijetko u skupinama s 3 do 5 cvjetova), s 5-8 latica sjajne žute boje. Listići cvjetnog omotača imaju široko jajasti oblik, dugi su 10-15 mm i 8-10 mm široki, u promjeru 1,5 do 2,5 cm, na dugačkim i dlakavim peteljkama. S vanjske su strane prekriveni s prileglim dlačicama srebrnaste boje. Mnogobrojni žuti prašnici višestruko su kraći od listića cvjetnog omotača. Cvijet sadrži mnoštvo gusto dlakavih plodnica s po jednim sjemenim zametkom, vrat tučka je kos, kukasto povijen. Cvatnja je između ožujka i svibnja. Plodovi su jednosjemeni oraščići dugi 4-5mm, gusto obrasli kratkim dlačicama.

Od nizinskih područja do gorskoga pojasa-Žuta šumarica raste u umjereno vlažnim listopadnim šumama, od nizinskih područja do gorskoga pojasa. Nerijetko je nalazimo u poplavnim šumama, zatim u šumi hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querco carpinetum), na izrazito humoznom tlu slabe do vrlo slabe kisele reakcije. Osim toga, raste u gorskoj (montanskoj) bukovoj šumi (Fagetum montanum), na jako humoznom tlu, izrazito kisele do bazične reakcije, u ovisnosti o geološkoj podlozi. U šumi lužnjaka i običnoga graba- Ova zeljasta biljka u Hrvatskoj raste u sloju prizemnoga rašća u tipičnoj šumi hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum), koja dolazi na gredama i sušim terenima s optimalnim staništem u Posavini i Podravini.

Pojavljuje se zajedno s običnom šumaricom (Anemone nemorosa), zlaticom (Ranunculus fi caria), šumskom ljubicom (Viola silvestris), šumskim šašem (Carex silvatica), kaćunovicom (Helleborine latifolia), blaženkom (Geum urbanum) i dr. Sloj prizemnoga rašća nije osobito bogat s obzirom na broj vrsta, a pokriva 25-80 posto površine. Pretežit broj vrsta je iz reda Fagetalia i sveze Carpinion betuli illyricum.

Dekorativna i medonosna biljka- Kao dekorativna vrsta, žuta šumarica se često uzgaja u vrtu dajući mu svjež izgled. Otporna je na niske temperature, preživljavajući tako i najhladnije zime. Voli zasjenjena mjesta i stoga je treba zaštititi od izravne sunčeve svjetlosti. Medonosna je biljka koja tijekom ožujka upotpunjava pčelinju ishranu. U raznim tipovima šuma, od nizina do subalpskoga pojasa, pojavljuje se trolisna šumarica (Anemone trifolia), karakteristična po trodijelnim listovima čiji su segmenti široko lancetasti i napiljeni. Cvjetovi su bijele, rjeđe crvenkaste boje, a prašnice (antere) su bijele ili plavičaste.