Slavonski kulen

79
Spread the love

Na spomen domaćih mesnih specijaliteta mnogi će prvo pomisliti na slavonski kulen. S pravom!

Proizvodnja domaćeg kulena zimi, u sezoni svinjokolja, duboko je ukorijenjena u slavonsku tradiciju. Vještina proizvodnje kulena, stjecana tijekom povijesti prenašana je s generacije na generaciju te je u gastronomskoj tradiciji Slavonije, domaći kulen, uvijek predstavljao proizvod najviše vrijednosti i ponosa.

Slavonski kulen ili kulin, kako ga se uobičajeno naziva u dijelovima Slavonije ikavskog narječja – npr. oko Otoka i Vrbanje, trajna je kobasica velikog promjera koja se proizvodi iz mješavine najkvalitetnijih dijelova mesa i leđne slanine starijih dobro utovljenih svinja. Meso i slanina, koje ne smije biti puno, a u nekim područjima, npr. selima županjskog kraja (Cvelferija) nimalo, melju se i miješaju uz dodatak kuhinjske soli i prirodnih začina: ljute i slatke crvene začinske paprike i češnjaka. Pripremljeni nadjev zatim se pažljivo nadijeva u očišćeno i oprano svinjsko slijepo crijevo velikog promjera, ručno „šnira“ posebnim vezom i vješa u pušnicu. Kulen se zatim blago dimi hladnim dimom graba, jasena ili bukve, fermentira te postupno suši i dozrijeva više mjeseci.

Prepoznatljiva svojstva i optimalna zrelost domaćeg kulena postižu se za 150 do 180 dana od nadijevanja. Gotov proizvod je na presjeku skladnog izgleda, svijetlo do tamno crvene boje. Miris je izvana po dimu bjelogoričnog drveta, a u unutrašnjosti po fermentiranom svinjskom mesu, začinskoj paprici i češnjaku uz blagu notu dima. Okus je intenzivan i karakterističan po fermentiranom zrelom svinjskom mesu i začinima, dugotrajne arome.

Osim kao vrhunsko svečano predjelo i hladni narezak, slavonski kulen koristi se i u gastronomiji kao posebni „začin“ u pripremi nekih lokalnih slavonskih jela od mesa.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.