Papaja liječi rak

1937

Za razliku od drugog tropskog voća poput banana i manga kojeg također nalazimo u Južnoj Americi, ali i po cijelom svijetu, papaja je autohtona američka vrsta.

Banana i mango potječu primjerice iz Azije te su naknadno raširene i po ostalim kontinentima. Vjeruje se, doduše, da dolazi iz južnog Meksika i središnje Amerike. Točno porijeklo papaje nije međutim potpuno jasno, postoji mogućnost da je današnja vrsta nastala spajanjem dvije ili čak nekoliko njih u prošlosti. U svakom slučaju, zna se da se uzgaja otkad se bilježi povijest u tim dalekim krajevima. Prvi od zapadnjaka ju je opisao španjolski kroničar Oviedo na karipskoj obali Paname i Kolumbije.

Španjolci su je već sredinom 16. stoljeća odnijeli na Filipine, zatim Mallacu, Indiju, a na Havaje je dospjela početkom 19. stoljeća. Danas je ima gotovo u svim tropskim područjima, naročito na onim s bogatim tlom i mnogo kiše. Tom uspješnom putu svakako je pridonio veliki broj sjemenaka u svakom plodu, koje zadržava klijavost i do tri godine.

Ova biljka se nalazi posvuda po tropima, no prilično je zahtjevna u pogledu životnih uvjeta. Nužna je, naravno, toplina te već spomenuta velika količina kiše i bogato tlo. Uz to, njen najveći neprijatelj je jak vjetar, poplave ili najgore što ju može zadesiti – mraz. Temperature ispod 0˚C uzrokuju propadanje biljke. Također, jednom oštećena biljka, a posebno korijen ili listovi će uzrokovati vrlo spor oporavak.

Papaja vrlo brzo raste tako da već prve godine daje plodove. Može doživjeti pet i više godina. Biljka je obično jednospolna, odnosno muški i ženski cvjetovi rastu na posebnim biljkama. Ipak, poznate su dvospolne biljke. Muški cvjetovi vise na stapkama dugačkim 90 cm, oblika su lijevka; vrlo su mali, oko 2,5 mm. Ženski cvjetovi imaju suprotni karakter: veći su, ali na mnogo kraćim stapkama.

Cvjetovi imaju pet latica, mesnati su, voštani i slabašnog mirisa. Sve je to dodatno zakomplicirano mogućnošću »promjene spola« u određeno doba godine, primjerice za posebno visokih temperatura. Naime, muške ili biseksualne biljke mogu se preobraziti u ženske nakon odsijecanja vršnog dijela biljke. Nije sigurno niti kako se odvija oprašivanje. Vjerojatno je vjetar glavni uzročnik, no mogući uzročnici su i kukci. No, ponekad je potrebna i ljudska pomoć.

Danas postoje dva tipa papaja, koja se razlikuju prvenstveno po plodovima. Havajski tip je žute boje, težak oko pola kilograma. Meso je jarko narančasto ili ružičasto sa malim sjemenkama u sredini. Ovaj tip se obično nalazi po supermarketima, a i lakše se bere jer veličina stabla ne prelazi četiri metra. S druge strane je stablo meksičkog tipa mnogo više, s većim i težim plodovima. Oni mogu težiti do nevjerojatnih pet kilograma.

Zrela papaja se lako kvari i ako se odmah ne pojede, treba ju čuvati u frižideru. Vrlo je bogata vitaminima A i C, kalcijem, željezom, tiamionom, niacinom i riboflavinom. Sadrži malo natrija i puno kalija. Kao i svaka biljka, papaja ima mnogo enzima, no jedan od njih je posebno važan. Riječ je o papainu, kojeg nalazimo u kori mladih plodova. Što je zeleniji plod, to je ovaj enzim više prisutan i aktivan.

Papain razgrađuje proteine pa se koristi u industriji kao tvar za omekšavanje mesa. U zadnje vrijeme se papaja sve više koristi kao lijek protiv raka. Poznat je slučaj Australca Stana Sheldona kod kojeg je 1969. godine dijagnosticiran brzorastući rak pluća. On je na temelju starog urođeničkog recepta dobivenog od lokalnog iscjelitelja prokuhavao listove papaje i pio tako pripremljeni čaj. Danas se stoga proizvodi papaja koncentrat, a da bi se djelotvorni učinak pojačao, osim lišća i jezgre papaje pripravak sadrži i zeleni čaj te gljivu kombuchu.

Da to nije samo marketinški trik, dokazuje istraživanje s američkog sveučilišta Purdue West. Znanstvenici su ondje ustanovili da svi dijelovi papaje sadrže tvari koje mogu ubiti stanice raka. Iz listova i peteljki su izolirani longicin i goniotalamicion koji imaju neobično jake komponente protiv te zloćudne bolesti. Ova istraživanja je podržao i američki Nacionalni institut za rak i Zdravstveni institut. Mnogi primjeri izlječenja govore da papaja može imati i veliku zdravstvenu vrijednost, uz onu prehrambenu i naslađujuću.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.