Upotreba biološko-dinamičkih preparata

1215

Ukupno postoji devet biološko-dinamičkih preparata, a podijeljeni su u dvije skupine – preparate za prskanje i tzv. kompostne preparate.

Inače pojedinačni preparati se obično označavaju brojevima od 500 do 508:

– »500« preparat izrađen od kravlje balege, služi za prskanje tla;
– »501« preparat izrađen od minerala kremena (kvarea), služi za prskanje nadzemnih dijelova biljaka.
– »508« preparat izrađen od poljske preslice (Equisetum arvense), služi za prskanje protiv biljnih bolesti.

Osim ovih preparata koji služe za prskanje bijaka (»500«, »501«, i »508«), postoje i preparati koji ne služe za prskanje, već koje dodajemo kompostu. Ovi uvelike pridonose pravilnom razvoju procesa kompostiranja. Sljedeći preparati su tzv. kompostni preparati, i dodajemo ih kompostu ili gnoju kako bismo ubrzali i usmjerili njihovu razgradnju:

– »502« preparat izrađen od stolisnika (Achillea millefolium)
– »503« preparat izrađen od kamilice (Chamomilla recutita)
– »504« preparat izrađen od koprive [Vrtića dioica)
– »505« preparat izrađen od hrastove kore (Qurecus robur)
– »506« preparat izrađen od maslačka (Tarraxacuni officinale)
– »507« preparat izrađen od odoljena {Valeriana officinalis)

Preparat »501« se primjenjuje tek nakon što je primijenjen »500« (ovo može biti i poslije nekoliko mjeseci). Njime se prska vrlo rano ujutro po sunčanom vremenu, dok još ima rose. No, dok se prskanje preparata »500« može izvesti i bez prskalice, tako da se u tekućinu umače četka ili metlica i njome škropi tlo, dotle se »501« mora prskati u što finijim kapljicama, po mogućnosti magli. Za ovo posljednje upotrebljavamo najmanju moguću sapnicu (otvor) na prskalici.

Pri primjeni preparata »501«, treba pripaziti da se prskaju samo biljke koje su dovoljno zrele, jer su premlade biljke vrlo osjetljive na djelovanje ovog snažnog preparata (može doći i do paleži). U pravilu, »501« ne primjenjujemo prije negoli je razvijen onaj dio biljke koji ćemo kasnije ubrali. Slikovito rečeno, prskanje ovim preparatom se obavlja kada su biljke završile fazu »puberteta«. Kod mrkve je to kada je debljine olovke, odnosno kada počne rumeniti; kod repe. krumpira i si. kada je korijen (gomolj) veličine kestena; a kod salate i kupusnjača kada se počinje stvarali glavica.

Voćke je potrebno poprskati više puta, i to pred neposredno otvaranje pupova, kada su plodovi veličine lješnjaka i kada su već potpuno formirani i obojeni. Slično je i s rajčicom koju prskamo za vrijeme cvatnje, zatim po zametanju plodova, te kada su plodovi već porumenili. Premda se »501« uglavnom prska rano ujutro, kod biljaka koje želimo skladištiti (krumpir, mrkva, voće itd.), zadnje prskanje, već gotovo zrelih biljaka, moguće je obavili i predvečer. Ovo naime, ubrzava njihovo zrenje i pridonosi boljoj skladišnoj sposobnosti. Nadalje preparat »501« neizravno djeluje i kao »pesticid«. Ustanovljeno je naime da lišće voćaka koje se omlohavi iza dugih kišnih razdoblja, već nekoliko sati nakon prskanja ovim preparatom ponovo postaje napeto i čvrsto. Ovo je vidljivo i pod mikroskopom, gdje se uočava kako se sitni kristalići kremena ugrađuju u tkivo lista, a što priječi prodor gljivica koje uzrokuju biljne bolesti, te napad nekih insekata (silicij im prodire u dišne organe i guši ih).

Osim preparata »500«, i »501«, za prskanje služi preparat »508«, koji je načinjen od poljske preslice. Zbog visokog sadržaja kremenske kiseline (90%), preslicu je moguće upolrebili i kao fungicid koji biljke štiti od napada bolesti. Preslicu, odnosno preparat »508« upotrebljavamo u obliku čaja. U 10 litara ključale vode potrebno je dodati 80 g suhe preslice, te čaj potom kuhati j o š pola sata. Nakon ovoga, čaj se ostavi stajati 24 sata, te se razrijedi u 5-10% otopinu koja služi za prskanje. Ovako razrijeđeni čaj moguće je koristiti umjesto vode i za miješanje preparata »500«, ili »501«. Uz sok odoljena (preparat »507«), preslica je ujedno i jedini preparat koji ne prolazi složene procese transformacije, tako da u ovim slučajevima sam sok odoljena, odnosno čaj od sušene preslice — predstavljaju biološko-dinamičke preparate.

Autor: Darko Znaor

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.