Perad u borbi protiv puževa

418

Nekad ljudi u vrtovima nisu uopće imali takvih šteta od puževa kao što je to danas slučaj, a upravo je razlog tome što je nekad svako kućanstvo imalo perad.

Danas je to velika rijetkost. Ne moraju to biti neke neobične i skupe patke da bi one jele puževe – pretežno sva perad jede puževe, pa čak i obične kokoši.

Za lov na puževe u načelu su prikladne sve domaće patke. Postoji, razlika vuče li se kroz područje gdje su puževi teški tip patke ili se kreće tip patke laganog i elegantnog tijela. Dok je ta činjenica na nekoj livadi posve beznačajna, u vrtu s kultiviranim gredicama iznimno je važna. Idealnima su se dokazale lagane i uspravno hodajuće trkačice ili križanci s tim patkama. One svojim lakim i od tla uzdignutim tijelom na kultiviranim površinama ne izazivaju gotovo nikakvu štetu, a njihov kljun sa sigurnošću pokupi svakog puža, a rijetko i koji list salate. Na vinogradarskog se puža ni najproždrljiviji kljun ne spušta, ali mali puževi s kućicama česte su žrtve, ujedno služeći kao izvor bjelančevina i minerala. Naravno, patke ne zadovoljavaju samo puževi, nego tu mora biti i zrnate hrane, ali i posude s vodom jer voda je za njih ‘životni eliksir’. Posude s vodom ne smiju stajati izravno na tlu, nego na podmetačima ili čvrstoj podlozi kako ih patke ne bi prolile i sve zamuljile.

Na velikim površinama uputno je postaviti više posuda s vodom, a ne bi trebao izostati ni bazen za kupanje. Voda je važna za održavanje perja, a njezin se urođeni način ponašanja može konačno vidjeti u vodi. Noću, neovisno o mjestu držanja, potrebno je imati sigurno prenoćište za patke kako ne bi postale plijenom grabežljivaca (lisice, kune, tvorovi …). U pojedinim europskim zemljama se sve više za patke odlučuju vlasnici prostora za kampiranje sa svojim velikim površinama livada i pritom gotovo neograničenim izvorištem puževa, a i vlasnici povrtnjaka imaju u zatvorenim ograđenim prostorima patke koje čuvaju zemljište od puževa. Ponekad je moguće vidjeti kombinaciju patka-guska.

Guske održavaju razinu trave, dok patke u tome mogu samo djelomice pridonijeti. Ako ste nabavili patke iz uzgajališta u kojem nisu imale doticaj s puževima trebat će vam nekoliko dana da ih naviknete na ovu poslasticu. Nakon toga one će jedva čekati da ih pustite iz ograđenog prostora u povrtnjak ili na travnjak. Kao ljubitelji vlage, puževi su najaktivniji noću, između 21 i 1 sat, te za kišnog vremena.

Korištenje indijskih patki omogućava uspješno suzbijanje populacije crvenog puža golaća u jednoj godini. U Austriji je zaživio projekt pod nazivom “Rent an Ent” što u prijevodu znači “Unajmi patku”. Dakle, u vrijeme intenzivne pojave puževa možete unajmiti indijske patke trkačice i to obvezno dvije, na četiri tjedna. Kada se brojnost puževa regulira patke se vraćaju uzgajivaču. Brojnost puževa reguliraju i zmije, žabe, gušteri i kornjače. Međutim tu je pak problem što je i njih, zbog nebrige za okoliš i zbog prekomjernog korištenja sredstava za zaštitu bilja, također sve manje. Prisutnost korisnih kukaca iz porodice trčaka (Carabidae) također doprinosi smanjenu broja puževa.

Trčci se hrane jajima puževa i samim puževima, ali i gujavicama, gusjenicama, grčicama, žičnjacima i dr. Krijesnice, kusokrilci, strvinari i rovci također jedu puževe. Manjim puževima se hrane i kožaši, primjerice uholaža, koristan, no ne i omiljen kukac. Uholaža ili štriga hrani se i lisnim i krvavim ušima, grinjama te jajima leptira. U potragu za hranom kreće noću. Mjere za očuvanje agrookoliša doprinijet će njihovoj zaštiti i povećanoj brojnosti, kao postavljanje kućica za njihovo obitavanje. Najčešće se postavljaju kućice od glinenih lončanica, ali tome može poslužiti i rukavica. Očuvanjem okoliša, postavljanjem kućica i hranilica za ptice povećat će se i njihova brojnost.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.