Hranidba i tov jaradi

Preporučuje se da jaradi koja se ostavlja za rasplod siše najmanje 2 mjeseca, uz davanje manje količine kvalitetne voluminozne krme (trave, sijeno, sjenaža).

Nakon odbijanja jaradi burag se brzo razvija te u dobi od 3 do 7 mjeseci jarad može trošiti 1,0 do 1,5 kg suhe tvari hrane. Jarad dobiva više voluminozne suhe ili zelene krme uz manje krepkih krmiva (koncentrata). Za pravilan razvoj tijela i razvoj spolne zrelosti ženska se jarad pušta na pašnjake.

Da bi se izbjegle probavne poremetnje, prijelaz sa suhe na zelenu krmu mora biti postupan. Prije paše jaradi se u staji daje manji obrok sijena te na početku paša traje samo jedan do dva sata na dan, a zatim sve dulje. Pravilnom hranidbom ženska jarad do pripusta postiže spolnu zrelost pri tjelesnoj težini od 30 do 35 kg, odnosno u dobi od 7 do 8 mjeseci. Za spolnu zrelost važnija su tjelesna težina i tjelesni razvoj jaradi nego dob životinje. Pri prvom pripustu jarice moraju imati od 55 do 58 % tjelesne težine odraslih grla.

Muška jarad odabire se za rasplod u dobi od 3 do 4 mjeseca. Muška jarad drže se u staji i hrani kvalitetnim sijenom i krepkim krmivima. Zbog održavanja kondicije, treba jarad puštati kraće vrijeme i na pašu. Pravilnim držanjem i ishranom muška jarad sposobna je za rasplod u dobi od 7 do 8 mjeseci, kada postiže tjelesnu težinu 42 do 50 kg.

Jarad se tovi, ovisno o tržišnim zahtjevima, do težine 8 do 12 kg; 18 do 20 kg ili do 30 kg.

Jarad se može toviti uz hranidbu mlijekom, mliječnim zamjenicom ili krmnom smjesom (koncentratom)
• tov mlijekom najskuplji je, ali dobije se meso najbolje kakvoće, svijetle boje i s povoljnom količinom masti. Jarad se tovi do tjelesne težine 8 do 12 kg, kad je i klaonička iskorištenost najbolja.
• tov jaradi mliječnom zamjenicom daje dobru kakvoću mesa, slično kao i u tovu mlijekom, a daje povoljnije gospodarske učinke.
• tov krepkim krmivima započinje već u drugom tjednu nakon porođaja kada se jaradi počinje davati krmna smjesa i sijeno po volji.

Sa 6 tjedana jarad mora imati prosječno oko 10 kg tjelesne težine. Hranidbeni troškovi moraju biti što niži, prirast tjelesne težine mora biti što veći, a kvaliteta mesa mora biti što bolja. Stoga uz krmne smjese za tov jaradi treba davati kvalitetnu, ali jeftinu voluminoznu krmu. Prednost treba dati paši i zelenoj krmi uz potrebnu količinu krmnih smjesa (350 – 650 g na dan). Paša i zelena trava daju se u većoj količini ako se jarad tovi do 30 kg tjelesne težine.

Krmne smjese za tov jaradi, ako se daju uz voluminoznu krmu, npr. uz livadno sijeno i kukuruznu silažu, trebaju sadržavati oko 14 % sirovih proteina. Uz pašu i zelenu travu ili sijeno lucerne dovoljna je krmna smjesa s 12 % sirovih proteina. Pored proteina treba paziti na izbalansiranost obroka s drugim hranivima te vitaminsko-mineralnim dodacima.