Lucerna i puferski potencijal

Na potencijal krme za siliranje također utječe njezina puferska sposobnost. To nam govori koliko je potrebno kiseline da se krma zakiseli do određene poželjne razine.

Da bi se zakiselila krma s visokim puferskim kapacitetom, trebamo više kiseline nego za zakiseljavanje krme s niskom puferskom sposobnosti. To znači da hrana s visokim puferskim kapacitetom mora također sadržavati više šećera. U prosjeku lucerna ima približno oko 65 % veću sposobnost pufera od engleskog ljulja. Osim sadržaja šećera, ovo je drugi važan čimbenik zbog kojega se lucernu teže silira od engleskog ljulja. Kako bi se olakšalo tumačenje podataka o sadržaju šećera i kapacitetu pufera za krmu, istraživači su razvili nekoliko kriterija za procjenu sposobnosti krme za silažu.

Sposobnost za siliranje može se procijeniti na temelju omjera šećera i kapaciteta pufera (RSPS). Ukoliko je veći ovaj omjer, utoliko je lakše pripremiti kvalitetnu silažu. U prvoj i drugoj košnji ovaj je omjer kod engleskog ljulja bio otprilike pet puta veći nego kod lucerne, dok je u trećoj i četvrtoj košnji bio dva puta. Kod lucerne u prvoj je košnji ovaj omjer oko dva puta povoljniji (0,88) nego kod sljedećih košnji (0,40 do 0,51).

Sličan omjer kao u prvoj košnji pronađen je također i u kasnoj jesenskoj košnji (0,82). Isto tako, na temelju omjera šećera prema kapacitetu pufera može se zaključiti da je krma prve i kasne jesenske košnje za siliranje prikladnija od krme ljetnih košnji.

Dobar je kriterij za prikladnost krme za siliranje i sposobnost za mliječno-kiselinsko vrenje (SMKV), koje uključuje i podatke o sadržaju suhe tvari. Prema ovom kriteriju, lucerna svih košnji klasificirana je kao krma koja se vrlo teško silira (SMKV manji od 35).

Engleski ljulj prve košnje silira se lako (SMKV iznad 45), dok se kod ostalih košnji srednje (umjereno) teško (SMKV između 35 i 45). SMKV nam govori kakve karakteristike za siliranje ima neprovenuta (svježa) krma nakon košnje. Ako krmu prije siliranja provenemo, SMKV se povećava. Na temelju odnosa šećera i kapaciteta pufera također je moguće procijeniti koliko krmu treba provenuti kako bi se osiguralo da silaža bude kvalitetna.

Za lucernu se minimalni sadržaj suhe tvari za povoljnu fermentaciju (SSmin) procjenjuje na približno 400 g po kg. Podatci za engleski ljulj pokazuju da bi bilo moguće krmu prve i druge košnje silirati bez provenjavanja, dok bi krmu treće i četvrte košnje trebalo provenuti do približno 350 g suhe tvari na kg provenute trave.

Podaci o sadržaju šećera i puferskoj sposobnosti već su dobro poznati i potvrđuju činjenicu da je siliranje lucerne zahtjevnije od siliranja engleskog ljulja. Međutim, treba napomenuti da je engleski ljulj, uz talijanski, travna vrsta s maksimalnim sadržajem šećera. Slijede trave mačji repak, vlasulja livadna, klupčasta oštrica i crvena djetelina. Na temelju sadržaja šećera i puferskog kapaciteta lako se može zaključiti da je lucerna prve proljetne i kasne jesenske košnje prikladnija za silažu od krme ljetnih košnji. Podaci također pokazuju da za povoljan proces vrenja lucernu treba provenuti do 400 g suhe tvari po kilogramu provenute krme.