Obična smreka

Obična smreka je rasprostranjena u sjevernoj Europi te na brdskim i planinskim područjima srednje i južne Europe.

Uglavnom se uzgaja radi potreba drvne industrije, ali sve češće i kao ukrasno stablo u dvorištima i parkovima.

Običnoj smreci odgovara svježe, rahlo, humusno i kiselo tlo. Smreka dobro podnosi zasjenu, ali ne baš dobro krošnju gustih stabala i niže temperature.

Ne voli nisku relativnu vlagu zraka. Zbog plitkog korijena nije ju dobro saditi u područjima sa sušom i na mjestima koja nisu zaštićena od snažnih naleta vjetra. Često strada od vjetroizvala, zbog plitkog korijenovog sustava koji nema centralni korijen, ali ima dosta bočnog korijenja. U prvim godinama života raste polagano, a poslije 10. godine raste brže, pri čemu je godišnji prirast do 75 cm. Lako se presađuje, čak i odrasla drvca. Dobro podnosi orezivanje i formira gustu živu ogradu. Orezivanje je u proljeće ili jesen, najčešće u rujnu.

Grane se kod smreke javljaju u pršljenastom rasporedu i sabljasto su zakrivljene. List obične smreke je igličast, ravnomjerno spiralno raspoređen, pri vrhu ušiljen, do 2,5 cm dug, rombičnog poprečnog presjeka, tamnozelen s lica i naličja. Iglice su većinom usmjerene na sve strane. Listovi izrastaju na izbočenim lisnim ožiljcima (jastučićima). Plod je viseći sjajni valjkasti češer, prije sazrijevanja pretežno zelen ili crven, u stadiju zrenja smeđ, do 18 cm dugačak. Za razliku od jele, kojoj češeri stoje uspravno na granama, kod smreke oni vise s grana. Smreka cvate u travnju i svibnju, pa čak i u lipnju, zavisno od nadmorske visine na kojoj se nalazi. Češeri s grana otpadaju cijeli, kad izbace sjemenke.

Obična smreka uzgaja se kao ukrasno stablo u dvorištima i okućnicama. Kod takvog uzgoja treba paziti jer zahtijeva dosta prostora. Može se saditi i u grupama za žive visoke ograde. Može se koristiti i kao visoko drvo za zasjene. Dosta se koristi i za pošumljavanje staništa s visokim pH-vrijednostima tla. Sadi se i u kombinaciji s vazdazelenim lisnatim vrstama.

Cijenjena je i kao rezonantno drvo (izrada glazbenih instrumenata). Kao božićno drvce, kod nas se najčešće koristi obična jela. Osim kao rezane, u zadnje vrijeme se sve više koriste obične smreke u posudama za božićna drvca, koja se kasnije posade u vrtove ili okućnice.