Vladanje konja

39

Hodovi koje konj rabi su korak, kas, galop i rjeđi tölt (telt – samo kod islandskih konja), te rahvan (neki konji u Americi).

Korak je najsporiji način kretanja konja. Razlikuje se skraćeni, srednji i brzi korak. Dužina koraka ovisi o tjelesnoj građi, poglavito o dužini trupa, a iznosi u prosjeku 70-80 cm. Kod koraka samo jedna noga može biti u zraku. Poželjno je da pri slobodnom hodu trag stražnje noge bude za jednu do dvije širine kopita ispred traga prednje noge.

Kas je ubrzano kretanje, pri čemu, zbog jačeg odbacivanja od tla po dvije dijagonalne noge istodobno lebde u zraku. Dužina koraka, tj. udaljenost između dva traga iste noge pri kasu iznosi 1.5 do 2 m, pa i više. Srednja brzina kasa je oko 15 km/h (4m/s). S obzirom na brzinu, razlikuje se skupljeni (skraćeni), srednji i brzi kas.

Galop je najbrže kretanje konja. S obzirom na brzinu razlikuje se školski, srednji, ojačani i trkači galop. U trkačem galopu udaljenost između dva otiska istog kopita iznosi i 5-6 m, pri čemu se čuju 4 udarca (četverotaktno). Ovisno o tome koju prednju nogu ispružuje više naprijed prilikom odupiranja stražnjih nogu o tlo razlikujemo lijevi i desni galop.

Tölt (telt, eng. runing-step) je kretanje karakteristično isključivo za islandske ponije. To su brzi pokreti nogu, najčešće slični kasu s istostranim, ali ne istodobnim podizanjem i spuštanjem nogu. Stoga se mogu čuti četri udarca (četverotaktno). Kod tölta, iako sliči brzom kasu, nema odbacivanja od sedla, nego jahač sijedi u sedlu mirno, opušteno.

Rahvan (eng. pacer) vrsta je kretanja, uglavnom u kasu, pri kojemu konj istupa istovremeno objema lijevim ili desnim nogama. Pri sporom kretanju za jahača je to neugodno ljuljanje, no pri brzom kasu je jahanje ugodno. Čuju se dva udarca (dvotaktno) kada obje istostrane noge udare o tlo. Neki su konji rođeni rahvanci a neki se mogu kretati i običnim kasom. I neke divlje životinje, npr. slonovi i žirafe se kreču rahvanom.

Promjene u taktu hoda upućuju na patologiju lokomotornog aparata, odnosno na moguću pojavu hromosti.

Spavanje konja

Konj spava 6 sati dnevno; kratko, periodično, bez posebnog kontinuiteta. Spavanje se odvija uglavnom u stojećem stavu, pogotovo kod odraslih, zdravih konja.

Ispitivanje okoliša (radoznalost)

Ispitivanje okoliša je najočitije kod ždrebadi. Kako je za njih sve nepoznato, ždrebad radoznalo ispituje okoliš i na taj način izoštruje osjetila okusa, dodira, mirisa. Time se definira psihološka, odnosno nervna konstitucija. Što je životinja upoznala manje predmeta, odnosno manje okolišnih situacija, to je više plaha, odnosno nepovjerljivija. Za kvalitetnu psihološku konstituciju je izrazito važan odgoj u što bogatijem okolišu i rana socijalizacija. Loše socijalizirane životinje su plahe, nepovjerljive. To su trajne karakteristike koje se naknadno ne mogu promijeniti.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.